Polšča pačała budavać druhuju aharodžu na miažy ź Biełaruśsiu ŭ Padlašskim vajavodstvie, kab jašče bolš umacavać pamiežnuju zonu i ŭskładnić niezakonnaje pierasiačeńnie miažy mihrantami. Na terytoryju ŭžo zavoziać nieabchodnyja materyjały, paviedamlaje RMF24.

Novaja aharodža budzie ŭjaŭlać saboj 4‑mietrovy płot ź mietaličnaj sietki z dvuma dadatkovymi radami kalučaha drotu. Jana raźmieścicca ŭzdoŭž užo najaŭnaj 5‑mietrovaj stalovaj aharodžy i pavinna spyniać tych, kamu ŭdałosia pieraadoleć pieršuju pieraškodu. Heta taksama daść mahčymaść polskim pamiežnikam chutčej reahavać na sproby parušeńnia miažy.
Mantaž novaj aharodžy buduć vykonvać vajskoŭcy inžyniernych vojskaŭ. Pačać raboty płanujuć u najbližejšyja dni, a zaviaršyć — da kanca studzienia abo ŭ samym pačatku viasny.
Pieršaja aharodža na polska-biełaruskaj miažy była pabudavanaja ŭ 2022 hodzie jak adkaz na mihracyjny kryzis 2021 hoda. Jana maje daŭžyniu kala 186 km i vyšyniu 5,5 mietra, abstalavanaja kamierami, datčykami ruchu i sistemaj termasačeńnia.
Novaja ŭmacavanaja kanstrukcyja stała praciaham hetaj palityki biaśpieki. Raniej budaŭnictva płota krytykavali humanitarnyja arhanizacyi i častka apazicyi, jakija źviartali ŭvahu na ciažkaje stanovišča mihrantaŭ i mahčymuju škodu dla pryrody (asabliva ŭ rajonie Biełaviežskaj puščy). Polskija ŭłady, adnak, nastojvajuć, što heta nieabchodny krok dla abarony dziaržaŭnych miežaŭ.
Kamientary
Ja eto k tomu, čto by kommientatory po dannoj tiemie chotia by niemnoho otorvaliś ot politiki i podumali riešajema li eta zadača po otłovu ich na tranzitie dla niebohatoj strany. I nie tolko dla RB, a dla vsiech vyšiepieriečiślennych stran.