Hramadstva1818

Łukašenka: Toje, što adbyvajecca vakoł nas, nie zaležyć ad nas. Šalenstva i jašče raz šalenstva

Alaksandr Łukašenka 8 studzienia padčas cyrymonii ŭručeńnia premij «Za duchoŭnaje adradžeńnie», śpiecyjalnych premij dziejačam kultury i mastactva i «Biełaruski spartyŭny Alimp» zaklikaŭ svaich prychilnikaŭ da zachavańnia adzinstva na fonie «šalenstva» sučasnaha śvietu.

Alaksandr Łukašenka. Fota: Evgenia Novozhenina Pool Photo via AP

«Usio, što adbyvajecca vakoł, vy bačycie, heta možna nazvać tolki adnym słovam — šalenstva», — zajaviŭ Łukašenka.

Paśla ž pieraniośsia dumkami na 6 hadoŭ tamu, u časy pandemii karonavirusu.

«Vy pamiatajecie, my z vami heta šalenstva ŭžo pieražyli — tady, kali ŭsie kryčali pra pandemiju, pra toje, što «ŭsie pamrom», «zaŭtra pachavajuć» i hetak dalej. Ale my prajšli hety etap. Z prablemami peŭnymi, ale rozumu ŭ nas chapiła».

Prytym chapiła jaho nibyta tolki ŭ adnym punkcie na ŭsioj płaniecie:

«Adziny narod u śviecie. Takich bolš niama. My vystajali».

Tym nie mienš, rassłabicca ŭsio nijak nie atrymlivajecca, bo situacyja ŭ śviecie lepšaj nie robicca:

«Siońnia situacyja bolš składanaja. Toje, što adbyvajecca vakoł nas, nie zaležyć ad nas. Šalenstva i jašče raz šalenstva».

Tym nie mienš, jon zaklikaŭ prytrymlivacca raniej vyznačanych płanaŭ i «kroŭ z nosa pavinny ich realizavać», a dla hetaha treba «daviarać adzin adnamu i vykonvać — kožny na svaim miescy — svaje abaviazki».

Kamientary18

  • mifičnaja “vialikaść” rastvarajecca, pucin užo bolš nie daje vynikaŭ
    08.01.2026
    Za apošnija niekalki dzion, prakručvajučy impierskuju infarmacyjnuju prastoru, adčuvajecca, što siaredni ark narešcie pačynaje ŭśviedamlać, chto jon jość u hetym śviecie, i ich mifičnaja “vialikaść” rastvarajecca.

    Ta daŭniaja fantazija, što ŭsie ich nibyta bajacca, taksama pastupova źnikaje, pacichu.
    Padobna, što chan pucin užo bolš nie daje vynikaŭ...
  • jcuk
    08.01.2026
    ty žie sam piervym načał - vot i požinaj riezultat
  • Ch
    08.01.2026
    Pra čyje "šalenstva" skazała asoba jakaja kidaje kamiani ŭ susiednich pamiežnikaŭ i skočačy na miažy jak małpa pakazvaje susiedziam svoj hoły zad?
    Chto heta za varjat dy saviecki mankurt što nie zdolny žyć ni z ułasnaj žonkaj, ni z ułasnym narodam, ni z susiedziami, a ni pa-ludsku, a ni pa-čałaviečy, a ni pa-susiedsku?

Ciapier čytajuć

«Ciapier mnie čužaja sama kancepcyja ŭžyć niešta, čaho ty nie viedaješ». Vialikaja hutarka ź Ivanam Šyłam pra biznes, zarablańnie z dapamohaj ŠI, žančyn i botaks15

«Ciapier mnie čužaja sama kancepcyja ŭžyć niešta, čaho ty nie viedaješ». Vialikaja hutarka ź Ivanam Šyłam pra biznes, zarablańnie z dapamohaj ŠI, žančyn i botaks

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku mužčyna ŭ nižniaj bialiźnie visieŭ za bałkonam na dziaviatym paviersie VIDEA11

Rasija ŭpieršyniu za dziesiacihodździe zastałasia biez vajskovych karabloŭ u Mižziemnym mory8

Na Minščynie pabudavali zahadkavuju kaplicu. Što pra jaje viadoma?2

U biełaruskich kramach źjavilisia ajčynnyja brokali i kvietkavaja kapusta

Čamu indyjskija leki zabili 9 biełarusaŭ? Mahčyma, čynoŭniki ekanomiać, a daktary bajacca pakarańniaŭ26

Robat pabiŭ suśvietny rekord Usejna Bołta ŭ biehu na 100 mietraŭ5

31 žniŭnia paniadziełak, ale Kamaroŭka budzie pracavać

Dvoje dziaciej u Minskaj vobłaści paciarpieli praz padzieńnie dreŭ

Sud u ZŠA admianiŭ abmiežavańni na imihracyjnyja vizy dla biełarusaŭ1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ciapier mnie čužaja sama kancepcyja ŭžyć niešta, čaho ty nie viedaješ». Vialikaja hutarka ź Ivanam Šyłam pra biznes, zarablańnie z dapamohaj ŠI, žančyn i botaks15

«Ciapier mnie čužaja sama kancepcyja ŭžyć niešta, čaho ty nie viedaješ». Vialikaja hutarka ź Ivanam Šyłam pra biznes, zarablańnie z dapamohaj ŠI, žančyn i botaks

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić