Nafta daražeje, ale rasijski rubiel i ŭśled za im biełaruski — tańniejuć. Voś čamu tak adbyvajecca
Apošni tydzień rasijski rubiel prykmietna tańnieje adnosna jeŭra i dalara. Anałahičnyja tendencyi nazirajucca i z rublom biełaruskim.

Abodva rubli pajšli ŭniz
Jašče tydzień tamu — u čaćvier, 12 sakavika, dalar pa Nacbanku kaštavaŭ 2,92 rubla, jeŭra — 3,392. Pa vynikach tarhoŭ u hety čaćvier dalar kaštuje ŭžo 3,02 rubla, a jeŭra — 3,46.
U abmieńnikach dalar možna zdać užo pa 3,02, a nabyć za 3,03 — 3,05.
Rasijski rubiel za tydzień patańnieŭ adnosna dalara z 79,50 da 85 rubloŭ. Adnosna jeŭra — z 91,59 da 98 rubloŭ.
Ekśpiert BEROC Anastasija Łuzhina nazyvaje asnoŭnuju pryčynu, čamu na fonie daražeje nafty tańnieje rasijski rubiel, a razam ź im i biełaruski.
«U sakaviku Ministerstva finansaŭ Rasii prypyniła prodaž valuty ŭ ramkach biudžetnaha praviła da momantu abnaŭleńnia praviłaŭ», — tłumačyć ekanamist.
U vyniku na ŭnutryrasijskim rynku valuty stała mienš, što i pryviało da źmieny kursu.
Tanny rubiel pry darahoj nafcie
«Što datyčycca cen na naftu, to jany sapraŭdy značna vyraśli, ale efiekt ad hetaha rostu ŭ Rasii adčujuć nie adrazu, a bližej da krasavika-maja, pakolki jašče niama pastupleńniaŭ ad kantraktaŭ pa novych, bolš vysokich cenach.
Kali nadydzie pieryjad pastupleńniaŭ płaciažoŭ užo pa novych kantraktach, to heta pazityŭna paŭpłyvaje na rasijski valutny rynak», — adznačaje Łuzhina.
Taksama ekśpiert adznačaje, što ŭ budučyni na rasijskim valutnym rynku pazityŭna adabjecca miesiačnaje źniaćcie abmiežavańniaŭ z rasijskaj nafty z boku ZŠA, ale pakul rynak pracuje va ŭmovach abmiežavanych pastupleńniaŭ.
Jašče adnym važnym momantam, jaki ŭpłyvaje na kurs dalara, Anastasija Łuzhina nazyvaje rašeńnie Fiederalnaj reziervnaj słužby ZŠA pakinuć klučavuju staŭku na raniejšym uzroŭni.

«Kali b jana źniziłasia, to heta mahło b pryvieści da niekatoraha źnižeńnia kursu dalara, ale hetaha, jak i prahnazavali ekśpierty, nie adbyłosia. Dalar u najbližejšaj pierśpiektyvie zastaniecca mocnym. Heta choć i ŭskosna, ale taksama akazvała ŭpłyŭ na kurs rasijskaha rubla», — adznačaje ekanamist.
Unutryrasijski faktar
Trecim faktaram, jaki moža ŭpłyvać na rasijski rubiel, ekśpiert nazyvaje pryznačanaje na 20 sakavika pasiadžeńnie Centrabanka Rasii pavodle klučavoj staŭki.
«Ad pryniataj pastanovy taksama budzie zaležać dynamika rasijskaha rubla. Kali staŭka panizicca, to dla kursu heta budzie jašče adnoj pryčynaj dla źnižeńnia. Kali zastaniecca na raniejšym uzroŭni, to kurs moža zastavacca bolš stabilnym, ale mnohija rasijskija ekśpierty čakajuć choć i nievialikaje, ale ŭsio ž źnižeńnie klučavoj staŭki», — kaža Łuzhina.
Na dumku ekśpierta, usie hetyja faktary majuć karotkaterminovy charaktar i buduć z časam mianiacca.
«Adnak, chutčej za ŭsio, u budučyni zachavajecca tendencyja na źnižeńnie kursu rasijskaha rubla, ale heta budzie adbyvacca bolš płaŭna, čym ciapier.
Navat z ulikam pavieličeńnia pastupleńniaŭ ad darahoj nafty biudžetnaje praviła budzie pracavać, ale tolki ŭžo ŭ zvarotnym kirunku — Minfin Rasii budzie vykuplać zališniuju valutu pry vysokich koštach nafty.
Tamu mocnych faktaraŭ dla rostu rasijskaha rubla nie nazirajecca, bo nievialikaje źnižeńnie kursu da 90‑95 rubloŭ za dalar adpaviadaje ekanamičnym intaresam Rasii», — miarkuje ekśpiert.
A što z rublom biełaruskim?
Što tyčycca biełaruskaha rubla, to jon tradycyjna praciahnie paŭtarać trajektoryju rubla rasijskaha.
«Na biełaruski rubiel upłyvaje mienavita źniešni faktar. Unutranych faktaraŭ, jakija mahli b vyklikać patańnieńnie rubla, nie nazirajecca. Prynamsi, pa pačatku hoda vyniki źniešniaha handlu byli niadrennymi, nasielnictva pa-raniejšamu pradaje valutu. Tamu źmianieńnie kursaŭ u Biełarusi adbyvajecca pierš za ŭsio praz rasijski faktar».
Ciapier čytajuć
Pahladzieli film «Piaščotna da siabie», źniaty pa dzika papularnaj biełaruskaj knizie — pra zaciukanuju žančynu, jakuju chočuć zrabić dla ŭsich zručnaj
Kamientary