Śviet

Žychar Daniecka: «Dy nichto tut nie evakuirujecca. Tolki karcinku pakazvajuć»

Rasijskija ŚMI zapoŭnienyja infarmacyjaj pra evakuacyju žycharoŭ z Danieckaj i Łuhanskaj abłaściej. A što robicca na miescy?

Evakuacyjnyja aŭtobusy z ŁNR i DNR. Fota: Alena Ramanava / Facebook

Heta dosyć dziŭna: kiraŭnictva samaabvieščanych DNR i ŁNR zaklikała žycharoŭ respubliki «ŭ samyja karotkija terminy vyjechać na terytoryju Rasii». Miž tym Ukraina raniej nie raz zajaŭlała, što nie źbirajecca viartać Krym i ŭschod Danbasa siłaj, a raźličvaje tolki na dypłamatyju.

Kiraŭnictva krain Zachadu, a taksama raźviedki krain NATA z vosieni papiaredžvali pra mahčymy napad Rasii na Ukrainu na padstavie abarony ruskamoŭnych žycharoŭ Danbasa. Rasija skancentravała na miežach Ukrainy, u tym liku i na terytoryi Biełarusi, kala 150 tysiač vajskoŭcaŭ i pieradavyja sistemy ŭzbrajeńnia, siarod jakich rakietnyja kompleksy «Iskander», avijacyja i supraćpavietranyja kompleksy S-400.

ŚMI paviedamlali taksama ab masavym prybyćci bajcoŭ rasijskich pryvatnych vajennych kampanij u Danbas.

Jak heta ŭsprymajuć ludzi na miescy? My źviazalisia praz mesendžar ź Fiodaram. Ën piensijanier, biełarus pa pachodžańni, rodam ź Viciebskaj vobłaści, žyvie ŭ Daniecku z 1960-ch.

«U nas z žonkaj učora spačatku była panika, — kaža Fiodar. — Adzin syn vyjechaŭ na pracu ŭ Rasiju. A druhi syn vyjechaŭ na pracu va Ukrainu, to ŭ Lvovie rabiŭ, to ŭ Kijevie. A ciapier akurat tam u pracy pierapynak, i jon viarnuŭsia.

I tut — evakuacyja. Ale ŭ nas tut u našym padjeździe rasijski aficer zdymaje kvateru, ź siamjoj. I my hladzim, a jon nikudy svaju siamju nie vyvozić. A, nu jasna,

— kaža žychar Daniecka. — Nichto tut pakul nie evakuirujecca, tolki karcinku pakazvajuć, paru aŭtobusaŭ sabrali».

Siamja Fiodara nie maje namieru vyjazdžać navat u vypadku paŭtareńnia vajennych dziejańniaŭ, anałahičnych tym, što byli ŭ 2014 hodzie.

«Nikudy my nie pajedziem. Chto ŭ 2014-m vyjechaŭ, kali viarnulisia — a kvatery razrabavanyja».

Pa słovach surazmoŭcy «Našaj Nivy», situacyja ŭ Daniecku zastajecca spakojnaj, horad žyvie zvyčajnym žyćciom.

U toj ža čas abstanoŭka vakoł Ukrainy zastajecca napružanaj.

Prezident ZŠA Džo Bajden zajaviŭ učora, što, na jaho dumku, Pucin užo pryniaŭ rašeńnie pra ŭvarvańnie va Ukrainu, adnak dypłamatyčnaje vyrašeńnie nie vyklučanaje da samaha apošniaha momantu, pakul hetaha nie adbyłosia.

«U nas jość padstavy mierkavać, što rasijskija vojski płanujuć i majuć namier atakavać Ukrainu na bližejšym tydni. U bližejšyja dni. My miarkujem, što ich metaj moža stać stalica Ukrainy Kijeŭ, horad, dzie žyvie 2,8 miljona ni ŭ čym nie vinavatych ludziej», — skazaŭ Bajden.

Padrychtoŭka da napadu na Ukrainu. Što adbyvajecca 19 lutaha. Anłajn

Kryłatyja rakiety z «Iskanderaŭ». Voś čamu Ukraina nie vytrymała b poŭnamaštabnaj vajny z Rasijaj i Biełaruśsiu

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Pa adčuvańniach, chvarejuć usie»: piedyjatr pra situacyju z hrypam u Biełarusi2

«Pa adčuvańniach, chvarejuć usie»: piedyjatr pra situacyju z hrypam u Biełarusi

Usie naviny →
Usie naviny

Palicyja Dubaja: 20-hadovaja madel z Ukrainy ŭpała z vyšyni na budoŭli21

Pamior słavuty baksior-ciažkavahavik Džordž Forman1

Śledam za dubajskim šakaładam u Biełaruś prychodziać «aniolskija vałasy»3

Jak vyhladajuć čerhi na maršrutki ź Minska ŭ Barysaŭ i Žodzina VIDEA5

Pamiatajecie stvaralnika adyjoznaha sajta «Litkrytyka», jaki byŭ palitviaźniem? Zdajecca, jaho aryštavali znoŭ3

Dla biblijateki imia Karatkieviča ŭ Rahačovie zakuplajuć tysiačy knih, ale nivodnaj na biełaruskaj movie16

Błohieru Mełstroju adpravili pozvu na dopyt u pasolstva Rasii ŭ Čarnahoryi3

U Minsku stali pradavać biarozavy sok

Piaskoŭ skazaŭ, što Biedros Kirkoraŭ prajšoŭ Vialikuju Ajčynnuju vajnu. Ale tamu było 9 hadoŭ u 1941-m22

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pa adčuvańniach, chvarejuć usie»: piedyjatr pra situacyju z hrypam u Biełarusi2

«Pa adčuvańniach, chvarejuć usie»: piedyjatr pra situacyju z hrypam u Biełarusi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić