Ekanomika

Biełarus paskardziŭsia na naličany za 10 hadoŭ padatak. Kamu jašče heta pahražaje?

Biełarus, jaki źjechaŭ u Polšču, apublikavaŭ u Facebook fota papiery ad padatkovaj inśpiekcyi z patrabavańniem zapłacić 4 tysiačy 316 rubloŭ 24 kapiejki. Stolki mužčynu naličyli za 10 hadoŭ. U svaim dopisie jon ukazaŭ, što heta padatak na darmajedstva, ale jon pamylajecca. «Biełsat» raźbiraŭsia, jakija hrošy naličyli našamu suajčyńniku i kim jašče moža zacikavicca padatkovaja.

U Facebook-supołcy biełarusaŭ u Polščy mužčyna napisaŭ, što ź jaho patrabujuć padatak na darmajedstva za 10 hadoŭ, i dałučyŭ fota dakumientaŭ, a taksama pierapiski ŭ mesendžary ź inśpiektarkaj. Taja pytałasia, dzie dakładna jon znachodzicca, kali vierniecca ŭ Biełaruś i «chto budzie apłačvać zapazyčanaść». Naprykancy jana pryhraziła, što abvieścić daŭžnika ŭ vyšuk.

U kamientarach da dopisu mužčyna paviedamiŭ, što płacić nie budzie i viartacca na radzimu bližejšym časam nie źbirajecca. Sam jon apošnija hady nie pracavaŭ stała, zarablaŭ čas ad času, hrošy vydatkoŭvaŭ tolki na samaje nieabchodnaje: ježu i vopratku. Dapamahali rodnyja. Mužčyna aburajecca, što takim ža čynam padatkaviki mohuć pryjści da kožnaha, u kaho niama aficyjnaha dachodu, i spahnać značnuju sumu.

Nasamreč ź biełarusa patrabujuć nie padatak na darmajedstva, a padachodny padatak, što vynikaje z apublikavanaha im dakumienta.

Starejšaja navukovaja pracaŭnica daśledčaha centra BEROC Nastaśsia Łuzhina raspaviała, što čaściej za ŭsio padatkovyja słužby źviartajuć uvahu na bujnyja pakupki, heta, naprykład, nieruchomaść ci aŭtamabil, i tady praviarajuć, kolki asoba aficyjna zarablaje.

«Padatkovaja šukaje ludziej, jakija atrymlivajuć zarobak u kanviercie abo zajmajucca niezarehistravanaj pradprymalnickaj dziejnaściu. Kali jość padstavy tak ličyć, pačynajecca pravierka. Na pieršym etapie asoba nie viedaje ab tym, što joju zacikavilisia padatkaviki. Kali na hetym etapie vyjavilisia vydatki, jakija pieravyšajuć dachody, tady asobie paviedamlajuć ab nieabchodnaści rastłumačyć, adkul hrošy», — skazała Łuzhina.

«Zaśviacicca» pierad padatkovaj inśpiekcyjaj lohka, kali doŭhi čas aficyjna nie pracavać (heta akurat vypadak biełarusa, jaki paskardziŭsia ŭ Facebook). Inśpiektary ličać, što takaja asoba niejkija hrošy adniekul atrymlivaje, bo nie pavietram ža jana charčujecca.

«Za studzień — vierasień sioleta pravieryli bolš za 9 tysiač hramadzian, u 2,8 tysiačy vyjaŭlenyja niestykoŭki pamiž dachodami i raschodami. Ź ich spahnali 17,5 miljona rubloŭ», — paviedamiła Nastaśsia Łuzhina.

Jana adznačyła, što biudžet na nastupny hod praduhledžvaje pavieličeńnie zboraŭ pavodle artykuła «Štrafy, pieni, niaŭstojki» na 42% u paraŭnańni z hetym hodam. To-bok možna čakać, što pravierak stanie bolej. Da taho ž pavialičycca staŭka padatku. Sioleta treba płacić 20% ad sumy, što pieravyšaje dachod, naleta budzie 26%.

Ekanamistka kaža, što hety padatak nie pahražaje biełarusam, jakija stała žyvuć za miažoju i raz-poraz pryjazdžajuć na radzimu dy štości nabyvajuć. U takim vypadku asoba nie ličycca ŭ Biełarusi padatkovym rezidentam, tamu nijakich pytańniaŭ ad inśpiektaraŭ nie musić być.

Taksama spakojnymi mohuć być biełarusy-vachtaviki. Hałoŭnaje — pracavać u toj krainie, jakaje maje ź Biełaruśsiu pahadnieńnie ab paźbiahańni padvojnaha padatkaabkładańnia.

«Kali hramadzianin žyvie ŭ Biełarusi i pracuje vachtavym mietadam, naprykład, dalnabojnikam u litoŭskaj firmie, jon zastajecca padatkovym rezidentam Biełarusi. Litoŭski pracadaŭca pa poŭnaj prahramie biare ź jaho padatki. Tut ustupaje ŭ dziejańnie pahadnieńnie ab padvojnym padatkaabkładańni. Jano abaraniaje čałavieka, i ŭ Biełarusi ź jaho padatki nie voźmuć», — adznačyła ekśpiertka.

Krainy-ŭdzielnicy takich pahadnieńniaŭ musiać abmieńvacca infarmacyjaj, tamu padatkovaja sama moža pabačyć, što vy pracujecie za miažoju i zapłacili tam padatki. Što praŭda, składana skazać, nakolki narmalna ciapier idzie hety abmien infarmacyjaj. Moža ŭźniknuć situacyja, što daviadziecca dakazvać, što vy aficyjna pracavali i płacili padatki ŭ inšaj krainie, kanstatavała Nastaśsia Łuzhina.

Darečy, chutka krain, dzie biełarusam možna pracavać biez padvojnaha padatkaabkładańnia, pamienšaje. U kastryčniku Ukraina pastanaviła skasavać adpaviednaje pahadnieńnie ź Biełaruśsiu. Biełaruskija ŭłady i sami zajaŭlali, što źbirajucca admianić takija pahadnieńni z «niesiabroŭskimi» dziaržavami, u tym liku heta ŭsie krainy Jeŭrasajuza.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Kaśpiaroviča pierad hibiellu dapytvali ŭ polskaj kontrraźviedcy — raspytvali pra vizy dla ahientaŭ AAC z pašpartami prykryćcia i pra Bulbu29

Kaśpiaroviča pierad hibiellu dapytvali ŭ polskaj kontrraźviedcy — raspytvali pra vizy dla ahientaŭ AAC z pašpartami prykryćcia i pra Bulbu

Usie naviny →
Usie naviny

Na rynku ŭ rasijskim Adlery handlavali samarobnaj čačaj — jana zabiła jak minimum 10 čałaviek4

Źjavilisia mierkavanyja detali prapanovy śpiecpasłańnika Trampa — jakija spadabalisia Rasii35

Jon byŭ jak žyvy ščyt. Maryja Maroz raskazała, čamu jany ź Cichanoŭskaj patrabavali, kab ź imi da miažy jechaŭ kiraŭnik AAC Paŭlučenka7

Ušakoŭ: Amierykancy zrabili nam prapanovu, jakaja nam padałasia prymalnaj16

Łukašenka: Škadavać hrošaj dla KDB nie treba29

Na ANT zajavili, što Łatuška ŭ kancy lipienia 2020 nibyta chacieŭ spalić štab Cichanoŭskaj. Łatuška adkazaŭ na heta10

«Stracili 5% sumy i try tydni». Jak biełarusy pazbaŭlajucca ad drennaj valuty i dzie jaje prymajuć2

52-hadovaj minčancy prysudzili kałoniju za «zakliki da pryčynieńnia škody Biełarusi»1

Pastupić u Jeŭropu ŭsio jašče realna. Jeŭrapiejski humanitarny ŭniviersitet abjaviŭ ab praciahu pryjomnaj kampanii 20251

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kaśpiaroviča pierad hibiellu dapytvali ŭ polskaj kontrraźviedcy — raspytvali pra vizy dla ahientaŭ AAC z pašpartami prykryćcia i pra Bulbu29

Kaśpiaroviča pierad hibiellu dapytvali ŭ polskaj kontrraźviedcy — raspytvali pra vizy dla ahientaŭ AAC z pašpartami prykryćcia i pra Bulbu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić