Hramadstva

Litva prakładaje trasu dla patrulavańnia miažy ź Biełaruśsiu

Ministarka ŭnutranych spraŭ Ahnie Biłatajcie spadziajecca, što sioleta budzie prakładziena bolš za 100 kiłamietraŭ trasy dla patrulavańnia na miažy ź Biełaruśsiu. «Pieršy etap startavaŭ, na jaho zapłanavali 10 młn jeŭra. Spadziajomsia, što sioleta my vykanajem hetyja pracy», — zajaviła žurnalistam u paniadziełak Ahnie Biłatajcie, jak paviedamlaje LRT.

Fota z fejsbuk-staronki Ahnie Biłatajcie

Pavodle jaje słoŭ, na druhim etapie za 40 młn jeŭra płanujecca abstalavać jašče 250 kiłamietraŭ patrulnaj trasy, a samy składany — treci — etap budzie ŭklučać bahnistyja ŭčastki miažy.

«My zrobim usio, kab maksimalna vykarystoŭvać hetuju infrastrukturu», — dadała ministarka.

Patrulnaja trasa budzie mieć šyryniu da 3,5 mietra i, nakolki heta mahčyma, budzie prystasavanaja dla piešaha patrulavańnia, dla jazdy na džypach, kvadracykłach i inšaj śpiecyjalnaj techniki.

«Situacyja takaja, što ŭ nas była hetaja patrulnaja trasa ŭ niekatorych miescach, ale pry budaŭnictvie i ŭźviadzieńni fizičnaha barjera jaje davodziłasia ramantavać i rekanstrujavać. U niekatorych miescach trasy dla patrulavańnia nie było», — dadała ministarka.

Biłatajcie padkreśliła, što ŭ niekatorych miescach užo prakłali trasu dla patrulavańnia, ale ciapier jaje nieabchodna adramantavać.

«Pracy iduć u składanych umovach. Miaža achoŭvajecca, na žal, nie ŭ haradach, a ŭ rajonach, jakija vielmi addalenyja ad asnoŭnych elemientaŭ infrastruktury. Łandšaft, vada, les, zabałočanyja miescy — takoje hieahrafičnaje stanovišča ŭskładniaje pracu padradčykaŭ», — zajaviŭ kiraŭnik Słužby achovy dziaržaŭnaj miažy Rustamas Lubajevas.

Pa słovach Lubajevasa, dahavory padradu zaklučanyja z čatyrma padradčykami.

Prakładka trasy dla pamiežnaha patrulavańnia — heta praciah prajekta pa ŭzmacnieńni achovy źniešnich miežaŭ Jeŭrapiejskaha sajuza (ES). Košt hetych prac składaje kala 10 młn jeŭra. 75% hetaj sumy Litva atrymlivaje z fondaŭ ES, inšaja častka finansujecca ź dziaržaŭnaha biudžetu.

Na pytańnie, ci skarociać takija previentyŭnyja miery patok kantrabandy i nielehalnaj mihracyi, načalnik pahransłužby zajaviŭ, što mahčymaści dla pravakacyj zastajucca, a kantrabandysty mianiajuć taktyku.

Pavodle jaho słoŭ, situacyja ź nielehalnaj mihracyjaj zastajecca napružanaj, ale bolš spryjalnaj, čym u susiednich krainach. Čakajucca mahčymyja pahrozy pravakacyj padčas samitu NATO, kali mihrantaŭ buduć skiroŭvać da miažy.

Ahulnaja praciahłaść miažy Litvy ź Biełaruśsiu składaje 679 kiłamietraŭ, ź jakich bolš za 100 kiłamietraŭ prachodziać pa bierahach rek i azior.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?12

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?

Usie naviny →
Usie naviny

Papa Leŭ XIV dvojčy telefanavaŭ u bank, jamu nie vieryli i kłali słuchaŭku4

Ukraina ŭzhadniła vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ7

«Užyŭ u sacsietkach słova «kałchazan». Za što mahli asudzić byłoha maładafrontaŭca Jaŭhiena Skočku3

Učora ŭ Babrujskim rajonie naziraŭsia bujny pyłavy vichor VIDEA2

Rasijskija viarboŭščyki zavablivajuć na vajnu vakansijami ŭ Biełarusi13

U Homieli 9‑hadovyja chłopčyki vyrašyli pravieryć, jak haryć antysieptyk. Adzin ź ich špitalizavany3

«Byvajuć prosta bolevyja zapoi. Kali ty z bolu nie vyłaziš…». Halina Kazimiroŭskaja — pra baraćbu z ankałohijaj, chimijaterapiju i toje, čamu nie ŭmieje prasić dapamohi12

«Korm — škury ź miasakambinata». Minčuki skardziacca na pach ad sabačaha hadavalnika ŭ centry stalicy1

Jašče adzin aŭtobus nie puścili ź Biełarusi ŭ Litvu praz novyja sankcyi13

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?12

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić