U Biełarusi jość ptuški, jakija ŭžo ciapier vypraŭlajucca ŭ vyraj
Ptuška pad nazvaj kulik-słučok vypraŭlajecca na miescy zimoŭki ŭžo ŭ kancy maja. Faktyčna hetyja kuliki prylatajuć da nas na miescy hniezdavańnia tolki na dva miesiacy, a bolšuju častku hoda pravodziać u Hrecyi i Izraili, pra heta piša telehram-kanał «Dzikaja pryroda pobač».

Spačatku pakidajuć Biełaruś samki, adrazu paśla vyłuplivańnia ptušaniat.
Admietnaja rysa kulika-słučka — čyrvona-aranžavyja doŭhija łapki, tamu pa-inšamu hetuju ptušku nazyvajuć «čyrvananožka». Dziuba ŭ hetaj strojnaj ptušački taksama aranžavaja, siaredniaj vieličyni i na končyku čornaja.
U Biełarusi hniazdujecca kala 50 000 par hetaha vidu. Dla hniezdavańnia jany abirajuć adkrytyja bałoty, tarfianiki, łuhi i pašy.
A voś inšyja vidy kulikoŭ jakraz naadvarot, tolki ciapier z Afryki i Zachodniaj Jeŭropy śpiašajucca na radzimu, u arktyčnuju tundru. Tam jašče śnieh i lod, ale pakul jany dalaciać, pavinny źjavicca prataliny, dzie možna zrabić hniazdo.
Ciapier čytajuć
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
Kamientary