Mierkavańni1111

«Ciažka być dziaržaŭnym prapahandystam, davodzicca pisać adkrytuju łuchtu i dzič»

«SB-Biełaruś siehodnia», prezidenckaja hazieta, samy masavy dziaržaŭny rupar prapahandy, siońnia ranicaj ździviła mianie pytańniem: «čto sposobstvujet prievraŝieniju Orši v mołodiežnyj horod?» — piša ŭ fejsbuku redaktar sajta orsha.eu Ihar Kaźmiarčak. Pračytaŭšy ŭvieś artykuł, jon navat spačuvaje dziaržaŭnym prapahandystam, jakim vielmi ciažka pracavać.

Pakolki ja šmat hadoŭ zajmajusia moładzievymi hramadskimi arhanizacyjami mienavita ŭ Oršy, mianie hetaje pytańnie ździviła. Palez šukać na staronkach sajta «SB» adkaz na jaho.

I zrazumieŭ, nakolki ciažka być dziaržaŭnym prapahandystam. Nakolki davodzicca pisać adkrytuju łuchtu i dzič, kab padniać nastroj i stvaryć uražańnie prahresu.

My dziesiacihodździami kryčali: talenavitaja moładź z rehijona źjazdžaje, a kab nie źjazdžała, treba jak minimum svoj univiersitet. Jak maksimum — univiersitet i raźvitaja infrastruktura baŭleńnia volnaha času. Jakuju ideołahi metanakiravana źniščali z hodu ŭ hod.

Dyk voś, kab pakazać, što Orša pieratvarajecca ŭ maładziožny horad, jany apisali adnu (!!!) maładuju rabotnicu lnokambinata. Kapiec! Moładź praćvitaje!!!

Dadam, što lnokambinat, jaki vielmi pryhoža apisała hazieta — heta stratnaje pradpryjemstva, stratnaje dziesiacihodździami. Za 10 apošnich hod jon atrymaŭ i biespaśpiachova patraciŭ 200 miljonaŭ dalaraŭ!

I chacia ŭ mianie niama danych za 2022-2023 hod (ich stała šukać składana paśla 2020), vidavočna, što lnokambinat tak i zastaŭsia stratnym. I hetamu jany prapanujuć radavacca i na prykładzie hetaha pradpryjemstva jany chočuć pakazać, što Orša pieratvarajecca ŭ moładzievy horad.

Jašče bolš ździviŭ pačatak inšaj častki artykuła: «Oršanskij rajon nie zria nazyvajut žitniciej Vitiebskoj obłasti». A ja ź dziacinstva čuŭ: «Maleńki Čykaha», «Biełaruski Čykaha», «Orša — dźvie turmy, nivodnaha teatra».

Dzie? U jakich subkulturach, u jakich tusoŭkach, u jakoj litaratury choć adzin raz nazvali Aršanski rajon žytnicaj? Dzie jany heta pryśnili?

I heta pry tym, što dachod ad raślinavodstva ŭ Aršanskim rajonie składaje 1,5% (danyja, pa-mojmu, za 2017 hod, i naŭrad ci jany źmianilisia). To-bok sielanin pasiejaŭ viasnoj ziernia na 100 rubloŭ, a vosieńniu pradaŭ uradžaj i atrymaŭ 101 rubiel 50 kapiejek. Za čas ad viasny da vosieni hetyja hrošy źjadaje inflacyja i źjadaje navat bolš. To-bok «žytnica Viciebskaj vobłaści» pracuje na straty.

Nu, i apošniaje. Kali ŭ rehijonie sapraŭdy jość moładź, to jana naradžaje, razmnažajecca. Źmianšajecca kolkaść nasielnictva tam, dzie nasielnictva stareje.

Davajcie pahladzim statystyku pa Oršy pavodle aficyjnych danych: 2006 hod — 120 566 aršancaŭ, 2016 hod — 116 552, 2018 hod — 115 052, 2020 hod — 108 100, 2023 hod — 103 658. Takimi tempami jašče praz paru hod Orša pierastanie być stotysiačnym horadam.

Dyk «čto sposobstvujet prievraŝieniju Orši v mołodiežnyj horod»? Zdajecca, prapahandystam treba jašče raz padumać nad hetym pytańniem. Bo ahromnisty artykuł u samaj masavaj haziecie krainy vyhladaje nie pierakanaŭčym.

Kamientary11

  • ew
    03.10.2023
    niech..r čitať vsiakuju chr.. . osobienno po utram....
    Massovaja - da vy sami ljetie na mielnicu propahandy. Kakaja ona massovaja???? KTO jeje čitajet????? 
  • Je Ch-P
    03.10.2023
    Krik duši, koniečno, chorošij. No v novostiach chotiełoś by mieńšie kommientarijev o zazierkalje propahandistov. S nim i tak vsio davno poniatno.
  • daviedka
    03.10.2023
    Jeŝio bolšie zapołniat mołodiożju miestnyje oršanskije kołonii, tak i prievratiat v mołodiožnyj horod Oršu.

Ciapier čytajuć

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki15

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki

Usie naviny →
Usie naviny

U Kyrhyzstanie na vyšyni 4500 mietraŭ znajšli rečy źnikłych biełaruskich alpinistaŭ

Nastupnaje «Jeŭrabačańnie» projdzie ŭ bałharskim Burhasie

Rasijskaja piensijanierka pierakanała studenta, što na im śmiarotnyja suroki, i zabrała hrošy. A paśla čatyry hady chavałasia ŭ Biełarusi1

Drony atakavali Maskvu i Leninhradskuju vobłaść2

Statkievič: Čamu ŭ ich 80, a ŭ nas 205

Pamior kupałaviec Mikałaj Kučyc2

Milicejskaha načalnika ź Lachavičaŭ pakarali za toje, što adkazaŭ Słučaku pa-rusku6

U Viciebsku žančyna paviesiła ŭ padjeździe niepatrebnuju karcinu i nie viedała, što jana šedeŭr4

Minskaje «Dynama» i «MŁ Viciebsk» vylecieli ź jeŭrakubkaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki15

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić