Mierkavańni77

Dzie znachodzicca centr Jeŭropy? Adkaz moža być zusim niečakanym

Dzie znachodzicca hieahrafičny centr Jeŭropy, i jak hety samy centr ličyć? Niekalki krain pretendujuć na toje, kab nazyvajecca centram Jeŭropy. U biełarusaŭ, ukraincaŭ, palakaŭ, litoŭcaŭ, mahčyma, u kahości jašče isnujuć navat hieahrafičnyja znaki, i ŭ kožnaha svaja, samaja pravilnaja mietadałohija (jak hetaja mietadałohija spałučajecca z usprymańniem Rasii jak nie častki Jeŭropy, pytać nie budziem). Ale dla mianie biassprečnym centram Jeŭropy źjaŭlajecca aŭstryjski Insbruk, piša ŭ fejsbuku Maksim Machańkoŭ.

Fota aŭtara

Hladzicie sami. Horad znachodzicca ŭ toj vuzkaj zachodniaj častcy Aŭstryi, jakaja «zacisnutaja» pamiž vialikimi pa płoščy i nasielnictvie Niamieččynaj i Italijaj (z centra Insbruka da Italii i Niamieččyny možna dajechać chvilin za 20). Za niekalki hadzin na mašynie možna dabracca da Lichtenštejna, Šviejcaryi i Francyi, a taksama Słavienii i Čechii. Nu čym vam nie centr Jeŭropy?

Čamu centr Jeŭropy nie ŭ Biełarusi i nie va Ukrainie? Nie, nie tamu što Rasija nie Jeŭropa (biez usialakich sumnieńniaŭ, Rasija heta jeŭrapiejskaja kraina, chacia i pieryfieryjnaja dy adstałaja).

Reč u tym, što kali havorka idzie pra Jeŭropu, pra kulturna-histaryčna-cyvilizacyjny rehijon, prastoru nielha vymiarać vyklučna kiłamietražom.

Prastora pavinna mieć niekalki vymiareńniaŭ, i ŭličvać ščylnaść nasielnictva, moŭna-kulturnuju i pryrodnuju raznastajnaść, uzrovień ekanamičnaha raźvićcia, kulturny ŭpłyŭ, jakaść transpartnaj infrastruktury i mnohaje-mnohaje inšaje.

Choć Rasija i źjaŭlajecca jeŭrapiejskaj krainaj (jak hieahrafična, bo absalutnaja bolšaść nasielnictva i ekanamičnaj aktyŭnaści znachodziacca ŭ Jeŭropie, tak i ŭ histaryčna-palityčnym płanie), ale Rasiju nu nijak nielha ličyć za pałovu Jeŭropy.

Na hetych vialikich prastorach vielmi nizkaja ščylnaść nasielnictva (na vielizarnaj Jeŭrapiejskaj častcy Rasii ludziej žyvie prykładna stolki ž, jak u Niamieččynie).

Hetaja vialikaja terytoryja adnosna hamahiennaja ŭ moŭna-kulturnym i infarmacyjnym płanie, a vakoł umoŭnaha Insbruka nie toje što dyjalekty, a navat movy źmianiajucca adna za adnoj u pracesie pierasoŭvańnia kožnyja 20 chvilin.

U kulturnym, navukovym i ekanamičnym płanie Rasija taksama daloka nie pałova Jeŭropy, tym bolš, što jana supraćpastaŭlaje siabie Jeŭropie na ŭsich uzroŭniach.

Kali ž brać usie hetyja pieraličanyja mnoj kulturna-hieahrafična-palityčna-ekanamičnyja vymiareńni prastory, to centr Jeŭropy heta, biezumoŭna, Insbruk.

Čytajcie taksama:

«Pamiž Hitleram i Adenaŭeram treba vybirać Adenaŭera». Nam moža nie padabacca rytoryka rasijskich antypucincaŭ, ale heta nie padstava ich nie padtrymlivać

Biełaruś i Ukraina byli kałonijami Rasii? A voś i nie

«Nie vsio tak odnoznačno». Palitołah patłumačyŭ, čamu rasijanie tak lohka pahadžajucca padpalvać vajenkamaty

Kamientary7

  • leha
    09.01.2024
    nu patakoj łohicy niachaj centr Jeŭropy budzie niderłandski Maastrycht, za chviliny možna dajechać da Bielhii i Niamieččyny, za hadziny da Luksiemburha i francyi. ty jaž Šviejcaryja i Aŭstryja taksama dasiažnyja. a u inšyja baki jašče Danija i Brytanija. Chto jašče varyjantaŭ nasypie? :D
  • Noŭnejm
    09.01.2024
    "Rasieja, biez sumnievu - jeŭrapiejskaja kraina". A samaha pačatku razvažańniaŭ - pryncypovaja pamyłka. Dalej možna nie čytać
  • Žvir
    09.01.2024
    Čto za bried ? Hieohrafičieskij cientr Jevropy on i jesť hieohrafičieskij. Pri čiom zdieś političieskaja karta ili karta nasielonnosti kontinienta ? A kakoj možiet byť hieohrafičieskij(!) cientr kontinienta, no vyčiślennyj v hranicach jevropiejskoj kultury ? Vy čto vyčiślajetie v takom słučaje ? Idiotizm. Osobienno učityvaja, čto takovuju (jevropiejskuju kulturu i mientalitiet) davno ułožili pod multikulturalizm.

Ciapier čytajuć

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam27

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam

Usie naviny →
Usie naviny

Zahinuŭ 20-hadovy łuniniecki milicyjanier5

Maładoha ajcišnika z Mahilova asudzili pa čatyroch palityčnych artykułach i adpravili ŭ kałoniju2

Kity, karabiel-pryvid i čyrvonaje śviatło: biełarus pierasiok Atłantyku pad vietraziem3

Kolkaść mašyn na polskaj miažy pieravaliła za 3500 — heta rekord6

Sustreča Trampa i Pucina pačniecca a 22-j hadzinie

Tolki 1% tych, chto vyžyŭ paśla Chirasimy i Nahasaki, paśla pamierli ad rakavych chvarob, vyklikanych radyjacyjaj9

«Nioman» urvaŭ pieramohu ŭ «Kłakśvika» pa pienalci i prabiŭsia ŭ płej-of kvalifikacyi Lihi kanfierencyj13

Praryŭ rasijan kala Dabrapolla: ci sapraŭdy USU ŭdałosia niejtralizavać pahrozu2

Tramp spadziajecca na dobruju sustreču z Pucinym, ale nie ličyć jaje samaj važnaj5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam27

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić