Hramadstva22

U Sierbii skasavali pastanovu ab ekstradycyi ŭ Biełaruś režysiora Andreja Hniota

Apielacyjny sud admianiŭ rašeńnie suda pieršaj instancyi ab ekstradycyi biełaruskaha režysiora Andreja Hniota, paviedamiŭ jahony advakat Filip Safijanič, piša «Lusterka» sa spasyłkaj na sierbskaje vydańnie N1.

Andrej Hniot. Fota z asabistaha archiva

«Rašeńnie ab admienie rašeńnia apublikavana na sajcie Apielacyjnaha suda, i jano admianiaje rašeńnie suda pieršaj instancyi ŭ Białhradzie ab ekstradycyi Andreja Hniota ŭ Biełaruś», — skazaŭ advakat.

Jon zajaviŭ, što rašeńnie nie było apublikavana ŭ poŭnym abjomie, ale, pa jahonych słovach, usie apielacyi byli pryniatyja.

«Ja liču, što rašeńnie zasnavanaje na zakonie, spraviadlivaje, i što Apielacyjny sud treci raz pryniaŭ takoje rašeńnie, jakoje my čakali», — skazaŭ Safijanič.

Rašeńnie Apielacyjnaha suda dla Andreja Hniota i jahonaha advakata aznačaje, što sprava ŭ treci raz viartajecca ŭ Vysoki sud Białhrada dla paŭtornaha rašeńnia. Sa słoŭ Safijaniča, Vysoki sud moža vyrašyć u ramkach novaj pracedury, ci byli vykananyja ŭmovy ekstradycyi.

«Kali sud znoŭ vyrašyć, što ŭmovy byli vykananyja, my znoŭ abskardzim hetaje rašeńnie», — skazaŭ Safijanič N1.

Biełaruski aktyvist znachodzicca pad chatnim aryštam da 30 kastryčnika, paśla čaho miera pavinna być admieniena.

41-hadovy Andrej Hniot — režysior telerekłamy i muzyčnych klipaŭ, žurnalist. Zajmaŭsia vytvorčaściu videapradukcyi dla abjadnańnia SOS.by, jakoje ŭ Biełarusi pryznana «ekstremisckim farmiravańniem».

Mužčyna byŭ zatrymany 30 kastryčnika 2023 hoda pamiežnaj słužbaj Sierbii, kali prylacieŭ u Białhrad, paśla čaho pieradadzieny palicyi. Pryčyna zatrymańnia — znachodžańnie ŭ mižnarodnym vyšuku na zapyt biełaruskaha biuro Interpała ad 21 vieraśnia 2023 hoda. Viedamstva prasiła ekstradziravać Hniota ŭ Biełaruś dla kryminalnaha pieraśledu.

Spačatku mužčynu było vyrašana vydać Biełarusi, ale 12 sakavika 2024 hoda Apielacyjny sud u Biełhradzie admianiŭ hetuju pastanovu. Paśla hetaha sprava ab ekstradycyi Andreja Hniota pierahladałasia jašče niekalki razoŭ.

Kamientary2

  • Łukašenka Baćka i inšyja Madudury
    11.09.2024
    Dziakavać bohu, isnuje interpoł, i mižnarodnaja arhanizacyja tak prosta nia saskočyć ź pieraśledavanych praz prydumanyja złačynstvy, chto choča schavacca ad malum prohibitum ŭ emihracyjach
  • Ibonie%uj
    11.09.2024
    Dobraja navina, ale Hniot sam vinavaty. Dla čaho papiorsia ŭ Sierbiju? Trochi ž hałavoj treba dumać.

Ciapier čytajuć

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia6

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia

Usie naviny →
Usie naviny

Minhandlu vypadkova źliło dakumient, u jakim pakazała, jak i za što naličvaje premii12

Łukašenka daručyŭ Hałoŭčanku dapracoŭvać prahramu sacyjalna-ekanamičnaha raźvićcia na nastupnuju piacihodku3

Prakopjeŭ pra skandał vakoł Stryžaka: Nie treba kožny vypadak drennych manier analizavać praz hiendar. Heta pašlacina, jano pieraškadžaje pieramahčy Pucina18

Sud Babrujskaha rajona pryznaŭ «ekstremisckim» sajt Rady ministraŭ Paŭnočnych krain

Łukašenka raskrytykavaŭ ptuškafabryki za parušeńnie sanitarnych normaŭ. A sam chadziŭ pa adnoj ź ich z Umkam8

Minski «Kamvol» nie pracuje, i pry hetym u jaho naźbirałasia 200 miljonaŭ daŭhoŭ9

Maci Kaciaryny Vadanosavaj zastajecca ŭ Polščy. Sud vynies pramiežkavaje rašeńnie

U Rasii papularnych błohieraŭ abaviazali pieradavać pravy ad telehram-kanałaŭ botu Raskamnahladu

16‑hadovaja Palina, jakuju asudzili za pratesty, nasamreč akazałasia 22-hadovaj. Sprava ŭ pamyłcy milicyi2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia6

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić