Trajuradnaja siastra Uejna Hrecki sa Śvisłačy raskazała pra padarunak ad lehiendarnaha kanadca i što padaryła jamu ŭ adkaz
Trajuradnaja siastra kanadskaha chakieista biełaruskaha pachodžańnia Uejna Hrecki Halina Sałdacienkava, jakaja žyvie ŭ horadzie Śvisłač Hrodzienskaj vobłaści, paviedamiła, što zaprašała kanadskich svajakoŭ u hości na histaryčnuju radzimu, ale adkazu nie atrymała, piša «Biełaruski chakiej».

Dzied Hrecki Ciarencij rodam ź Biełarusi, razam z žonkaj i synam Zinoŭjem u pačatku XX stahodździa vyjechaŭ u Kanadu. Paźniej jahonaja žonka ź dziećmi viarnułasia na radzimu, a dzied budučaha chakieista zastaŭsia ŭ Kanadzie zarablać dalej. Uźjadnacca siamji ŭžo nie atrymałasia. Ciarencij Hrecki paśla stvaryŭ novuju siamju, u jakoj naradziŭsia baćka Uejna Hrecki. Halina Zinoŭjeŭna Sałdacienkava, u dziavoctvie Hreckaja, — unučka Ciarencija Hrecki.
— Sustrełasia ŭ 2010 hodzie (z Uejnam Hrecki, jaki ŭ jakaści hościa pryjazdžaŭ u Minsk na matč zorak KCHŁ). Praź pierakładčyka asabliva nie parazmaŭlaješ… Asabliva pieršy raz. Ja skazała, što vielmi škada, što my dzieda nie bačyli, a jon choć asabista bačyŭ i moža niešta pra jaho raskazać. Hrecki koratka raskazaŭ.
Jon ža nam dźvie plaški vina ŭ Minsku padaryŭ. Hetyja butelki ŭ nas dahetul zachoŭvajucca. Ja kažu dzieciam: «Davajcie chacia b pasprabujem. Heta ž 15 hadoŭ užo tym butelkam».
U majoj siamji byli listy ad dziaduli z Kanady. Šmat było jaho fatahrafij z novaj siamjoj. I jany, unuki. Jon na hanku svajho doma. Ale ŭsio zhareła, kali ŭ mamy, u našym baćkoŭskim domie, u 1984 hodzie adbyŭsia pažar. Usio zhareła, ja nie paśpieła zabrać… Ja jamu heta ŭsio raspaviadaju, a jon, napeŭna, dumaŭ: «Pryjechali tut pahrecca». Padumaŭ, moža, što my niešta chočam. A nam ničoha nie treba. Było tak cikava pierakanacca, što jon sapraŭdy naš svajak. Ale jon i nie admaŭlaŭ hetaha.
Ci byli jašče niejkija kantakty paśla 2010 hoda? Nie. Kali pryjechali ź Minska, ja napisała list na imia baćki Uejna, raspaviała, što była sustreča ŭ Minsku, što parazmaŭlali, uspaminali (pra ahulnych svajakoŭ).
Zaprasiła ich u hości, naviedać miaściny, dzie naradziŭsia dzied. Dziaduli ŭžo tady nie było ŭ žyvych. Zaprašała ŭsich, (pisała), što my budziem rady. Ale jany nie adkazali.
Tady ŭručyła chakieistu časopis z artykułam pra jaho. Maja svajačka kupiła ŭ Hiermanii hety časopis na anhlijskaj movie. Ja pakazała jamu, što my cikavimsia, čytajem pra jaho. Jon aŭtohraf pastaviŭ na im. My niadoŭha sustrakalisia, chvilin 10—15. Było składana (znajści čas u hrafiku chakieista). My na chadu źbiralisia ŭ Minsk, niejkija padarunki, suvieniry prychapili, kab nie z pustymi rukami. Nam patelefanavali, skazali chutčej jechać u Minsk, a to nie paśpiejem.
Suvieniry? Na chadu kupiła ŭ Vaŭkavysku suvieniry — niejki dzied (fihurka) u nacyjanalnym biełaruskim adzieńni, biełaruskija šakaładki, vialikaja karobka cukierak-asarci i niešta jašče.
Nie było kali dumać, śpiašalisia ŭ Minsk. Drenna, što tady na sustrečy ŭ mianie nie było ni fatahrafij, ni listoŭ (ad dzieda). Tak by ja pakazała, i ŭsio stała b zrazumieła, — cytuje Sałdacienkavu RIA Sport.
Sałdacienkava dadała, što ŭ cełym joj było b cikava sustrecca z kanadskimi svajakami, u tym liku z Uejnam Hrecki. «Chto viedaje… Moža być, ja nie suprać», — skazała jana.
U toj ža čas žančyna padkreśliła, što razumieje: va ŭsich užo svajo žyćcio, i ciažka padtrymlivać suviazi praz pakaleńni. «U jaho tam svaja siamja. Čuła, pamior jaho baćka… Moža, dumaju, było b cikava ŭnukam (Sałdcienkavaj) paznajomicca, kantakt ź dziećmi ciotki Oli (dačka dzieda Ciarencija ad pieršaha šlubu, jakaja zastałasia ŭ Kanadzie i nie źjechała ŭ Biełaruś) naładzić», — dadała Sałdacienkava.
U niadzielu rasijski chakieist, forvard «Vašynhton Kepitałz» Alaksandr Aviečkin u matčy suprać «Ńju-Jork Ajlenders» adznačyŭsia šajbaj, jakaja stała dla jaho 895-j u karjery ŭ čempijanatach NCHŁ. 39-hadovy rasijanin staŭ adzinaasobnym rekardsmienam lihi, apiaredziŭšy kanadca Uejna Hrecki.
Aviečkin pabiŭ rekord Hrecki pa hałach za karjeru ŭ NCHŁ
Uejn Hrecki pra svajho dzieda z-pad Bresta: Jon byŭ ruskim i paradavaŭsia b za rekord Aviečkina
Nieviadomyja apahanili statuju Uejna Hrecki ŭ Edmantanie
Tramp žartam prapanavaŭ Uejnu Hrecki bałatavacca na pasadu premjera Kanady
Stała viadoma dakładnaje miesca naradžeńnia dzieda Uejna Hrecki — i heta nie Hrodzienščyna, jak ličyłasia raniej
Kamientary
U majoj siamji šmat u čym analiahična sklalasia. Častka zjechala ū Anhliju, paspieli heta zrabic`, kali saviety dzialili z Hitlieram uschodniuju eūropu. Potym pierabralisia ū Kanadu. Za savietami kamunikavac nie bylo jak, staryja kazali, što redkija zviestki byli, a potym usio spynilasia.
Backa šukaū ich, koļki žyvy byū, pisaū paūsiuļ, kazaū, što na Pieršy Zjezd Bielarusaū Svietu patrapiū, raspytvaū tych hascioū. Peūnyja abiacali dapamahčy, alie marna.
Backa paspieū jašče reabilitacyi damahčysia, dlia tych, kaho saviety zamiali ū Sibir, u samym pačatku 90-ch jašče byla takaja mahčymasc`.
A ciapier nia toje što z-za akijanu, u samoj Bielarusi nichto viedac` nia choča. I chren z im!