Śviet33

Francyja aficyjna pryznała paleścinskuju dziaržavu

Jak i čakałasia, prezident Francyi Emanuel Makron zajaviŭ u AAN, što Francyja aficyjna pryznaje paleścinskuju dziaržavu ŭ intaresach miru, piša Bi-bi-si.

Emanuel Makron. Fota: Ludovic Marin / AP 

Makron zajaviŭ, što pryjšoŭ čas spynić vajnu ŭ Hazie i vyzvalić astatnich 48 zakładnikaŭ, jakich utrymlivaje CHAMAS.

«My bolš nie možam čakać», — skazaŭ francuzski prezident.

Makron padkreśliŭ, što asudžaje napad na Izrail 7 kastryčnika 2023 hoda i choča bačyć u rehijonie mir, zasnavany na suisnavańni dźviuch dziaržaŭ.

«Ništo nie apraŭdvaje vajnu», — zajaviŭ francuzski prezident, dadaŭšy, što ŭsio abaviazvaje nas kančatkova pakłaści joj kaniec.

Makron zaklikaŭ da stvareńnia pierachodnaj administracyi ŭ Hazie z udziełam Paleścinskaj administracyi, jakoj budzie daručana kantralavać rasfarmiravańnie CHAMAS.

Jon zajaviŭ, što Francyja hatova ŭnieści svoj układ u «stabilizacyjnuju misiju» ŭ Hazie, što pavyšaje vierahodnaść prysutnaści mižnarodnych sił biaśpieki na hetaj terytoryi.

Pa słovach Makrona, Francyja adkryje pasolstva ŭ Paleścinskaj dziaržavie tolki paśla vyzvaleńnia ŭsich zakładnikaŭ, jakich utrymlivaje CHAMAS, i dasiahnieńnia pahadnieńnia ab spynieńni ahniu.

Čakajecca, što jašče šerah krain aficyjna pryznajuć niezaležnuju paleścinskuju dziaržavu na samicie pierad štohadovym schodam lidaraŭ na Hienieralnaj Asamblei AAN. Lidary Kanady, Aŭstralii, Vialikabrytanii i Partuhalii ŭ niadzielu ŭžo abjavili ab pryznańni ich krainami paleścinskaj dziaržavy.

Premjer-ministr Izraila Bińjamin Nietańjachu raniej zajaviŭ, što nijakaj paleścinskaj dziaržavy nie budzie, a jaho pryznańnie — heta «ŭznaharoda dla CHAMAS».

Taksama pryznali paleścinskuju dziaržavu Bielhija, Malta, Manaka i Luksiemburh.

Kamientary3

  • Damiejka
    23.09.2025
    Mstiat Trampu.
  • Kosciuszko
    23.09.2025
    Damiejka, Nichto nie spynić ideju, čas jakoj pryjšoŭ
  • viera
    23.09.2025
    Miru tam nia budzie nikoli, a hrošaj popilić možno budzie mnoha. Makron nikoli nia byŭ vielmi razumnym čałaviekam, a tut i ŭvohule z hałoŭkaj drenna ździełałasia. Uva Francyi ciapier vielmi napružanaja situacyja. Ź finansami led́ź nie katastrofa, urad mianiajecca vielmi časta, a ciapier jašče treba budzie hrošy niejdzie brać, kab razburanuju ŭščent Hazu adbudoŭvać. Dziŭnyja ludcy hetyja jeŭrapiejcy.

Ciapier čytajuć

Jak asabistaja doktarka Łukašenki vučyć biełarusaŭ canić radzimu, a sama skuplaje luks i adpačyvaje na Błakitnym Bierazie ŠMAT FOTA46

Jak asabistaja doktarka Łukašenki vučyć biełarusaŭ canić radzimu, a sama skuplaje luks i adpačyvaje na Błakitnym Bierazie ŠMAT FOTA

Usie naviny →
Usie naviny

«U pašparcie babuli staić data naradžeńnia 00.00.1945» — «A ŭ majoj XX.XX.1940». Jak takoje moža być?8

Chmaračos «Hazpram Centr» u Minsku amal daros da svajho najvyšejšaha punkta FOTY2

Ryžankoŭ palacieŭ adpačyvać u KNDR9

«Kramnaje nikoli nie zamienić svajo». Žycharka Minskaha rajona trymaje na svaim padvorku cełuju sotniu ptušak

Pad Mścisłavam, mahčyma, užo pačali rychtavać placoŭku pad radyjeaktyŭny mohilnik6

Minzdaroŭja pamianiała pieralik chvarob, pry jakich zabaroniena kiravać aŭtamabilem

Uzłamali zakinuty pravaabarončy sajt «Paleskaja viasna»1

Jeŭrapiejskaja raźviedka: ekanomika Pucina vytrymaje jašče hod vajny3

«Biełaruśfilm» vybraŭ čatyry prajekty dla budučych ekranizacyj7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jak asabistaja doktarka Łukašenki vučyć biełarusaŭ canić radzimu, a sama skuplaje luks i adpačyvaje na Błakitnym Bierazie ŠMAT FOTA46

Jak asabistaja doktarka Łukašenki vučyć biełarusaŭ canić radzimu, a sama skuplaje luks i adpačyvaje na Błakitnym Bierazie ŠMAT FOTA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić