Śviet44

«Ja paŭtary hadziny nios cieła žonki». Što raskazvajuć svajaki pratestoŭcaŭ, zabitych u Iranie

Žychar Tehierana Reza viartaŭsia dadomu z akcyi pratestu. Jon išoŭ, abdymajučy i padtrymlivajučy svaju žonku Maryjam, — i raptam adčuŭ, što ruka stała lohkaj.

U ruce zastałasia tolki kurtka, a Maryjam upała, śmiarotna paranienaja kulaj, jakaja prylacieła nieviadoma adkul.

Piersidskaja słužba Bi-bi-si parazmaŭlała sa svajakom hetaj pary, imiony jakich źmienieny ź mierkavańniaŭ biaśpieki.

Reza nios cieła Maryjam paŭtary hadziny. Źniasileny, jon prysieŭ u zavułku. Adčynilisia dźviery adnaho z damoŭ. Ludzi, što tam žyli, upuścili jaho ŭ svoj haraž, prynieśli biełuju praścinu i zaharnuli ŭ jaje cieła žančyny.

Za niekalki dzion da hetaha Maryjam razmaŭlała ź dziećmi — im siem i čatyrnaccać hadoŭ — pra toje, što adbyvajecca ŭ ich krainie.

«Časam baćki iduć na pratesty i nie viartajucca, — skazała jana tady. — Maja i vaša kroŭ ani nie daražejšaja za kroŭ luboha inšaha čałavieka».

Maryjam — adna z tysiač pratestoŭcaŭ, jakija pavinny byli viarnucca dadomu, ale tak i nie viarnulisia, bo ŭłady Irana adkazali na imklivaje raspaŭsiudžańnie pratestaŭ ich žorstkim padaŭleńniem.

Pavodle infarmacyi pravaabaroncaŭ z amierykanskaha ahienctva Human Rights Activist News Agency (HRANA), paćvierdžana hibiel užo 2400 pratestoŭcaŭ, u tym liku 12 dziaciej.

Vyznačyć dakładnuju kolkaść zahinułych nadzvyčaj składana, pakolki ŭłady krainy adklučyli internet u minuły čaćvier uviečary — čakajecca, što ŭ najbližejšyja dni hetaja ličba ŭzraście.

«Naš rajon pachnie kryvioju», — raspavioŭ adzin ź miascovych žycharoŭ. — «Jany zabili vielmi mnohich».

Inšy vidavočca paviedamiŭ, što siły biaśpieki ŭ asnoŭnym stralali ŭ hałavu i ŭ tvar pratestoŭcam.

Kamientary4

  • ty što
    15.01.2026
    Filipp, a jana što, torba, a nie śviadomy darosły čałaviek, kab jaje "brać" ci "nie brać"?
  • Filipp
    15.01.2026
    ty što, Nu ad torby jakaja karyść moža być na prateście, tamu nie žonka heta nie torba. A kali ty razumieješ, što žonki na pratestach na karysny, i navat kali ciabie zabjuć, u tvaich dziaciej budzie maci.
  • Nado było jeŝie dietiej tuda potaŝiť
    16.01.2026
    Biednaja žienŝina

Ciapier čytajuć

62‑hadovaja biznesvumen i miljanierka Iryna Ciareščanka padzialiłasia historyjaj svajho kachańnia z mužčynam, na 20 hadoŭ małodšym za jaje8

62‑hadovaja biznesvumen i miljanierka Iryna Ciareščanka padzialiłasia historyjaj svajho kachańnia z mužčynam, na 20 hadoŭ małodšym za jaje

Usie naviny →
Usie naviny

Uładalnik Green druhi raz źmianiŭ proźvišča2

«Pieršy čas na voli mianie vielmi ździŭlali sabaki». Akichira Hajeŭski-Chanada pra adaptacyju paśla źniavoleńnia1

Chłopiec raskleiŭ pa Minsku čatyry tysiačy abjaŭ pra toje, što šukaje dziaŭčynu. Što z hetaha atrymałasia?18

«Płača i baicca spać pa načach». Maci pieršakłaśnicy aburyłasia, što dzieciam u 6 hadoŭ raskazvali, jak u Chatyni spalvali ludziej31

Upieršyniu ŭ Biełarusi: dolščyki «Minsk-Śvietu» padali kalektyŭny pazoŭ suprać zabudoŭščyka3

Madźjar zapatrabavaŭ adstaŭki prezidenta Vienhryi8

Voś jak jeŭrapiejcy i Kanada buduć dziejničać, kali ZŠA vyjduć z NATA30

Na Hrodzienščynie zatrymali praviarajučych — jany brali chabar za źnižeńnie štrafaŭ3

«Univiersitet praciahvaje svaju dziejnaść». EHU prakamientavaŭ abviaščeńnie siabie ŭładami Biełarusi «ekstremisckaj arhanizacyjaj»

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

62‑hadovaja biznesvumen i miljanierka Iryna Ciareščanka padzialiłasia historyjaj svajho kachańnia z mužčynam, na 20 hadoŭ małodšym za jaje8

62‑hadovaja biznesvumen i miljanierka Iryna Ciareščanka padzialiłasia historyjaj svajho kachańnia z mužčynam, na 20 hadoŭ małodšym za jaje

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić