Dobraje słova pra niamieckich akupantaŭ ad udziačnych biełarusaŭ
Na sajcie radyjo «Svaboda» staić materyjał Sieviaryna Kviatkoŭskaha «Kali b nie niemcy, my b vajny nie pieražyli». Heta kamientar na rašeńnie stvaryć da 2015 hodu na terytoryi Biełarusi rasiejskuju vajskovuju bazu. I vykazvańnie babulki, vyniesienaje ŭ zahałovak, — heta prykład blizarukaści, ź jakoj ludzi aceńvajuć histaryčnyja padziei. Jak taja babulka z usioj vajny zapomniła tolki bułki, jakimi jaje padkarmlivali niamieckija sałdaty z susiedniaha harnizona, tak i žychary haradoŭ, dzie raźmiaščajucca rasijskija vajskovyja abjekty, dumajuć tolki pra svaju sijuminutnuju vyhadu, hetkaja ideja artykuła Kviatkoŭskaha.
Źmiest źmiestam, ale davać takija zahałoŭki ŭ Biełarusi — heta prosta nie pa-ludsku. Sieviaryn moža kazać, što heta, maŭlaŭ, cytata, ale hetaja naŭmysna adšukanaja im čałaviečaja durnota była skarystanaja tak, što stała publičnym plaŭkom na mahiły.
* * *
A jak pa-Vašamu, ci karektna davać takija zahałoŭki?
-
Ty ruskamoŭny čałaviek śvietu ci ty čałaviek biełaruski? Kiejs Nasty Rahatko
-
«Vałasy dybaram». U jutubie źjavilisia videaroliki pa historyi Biełarusi, ad pačatku da kanca napisanyja štučnym intelektam
-
Nasta Rahatko: Usich, chto suprać udziełu biełarusaŭ u iventach rasijan, ja čakaju ŭbačyć na kirmašach polskich, brytanskich, ispanskich
Ciapier čytajuć
Pamiatajecie Daniiła z Ofisa Cichanoŭskaj, jakomu za dva dni sabrali hrošy na ankałahičnuju apieracyju? Jamu napisaŭ toj samy adnakłaśnik, jaki jaho ŭdaryŭ — z čaho ŭsio i pačałosia
Kamientary