Za 30 hadoŭ płošča sušy na Ziamli pavialičyłasia na 58 tysiač kv. km
Śpiecyjalisty ź Niderłandaŭ vyśvietlili, što za apošnija tryccać hadoŭ płošča sušy na našaj płaniecie pavialičyłasia na 58 tysiač kvadratnych kiłamietraŭ.
Navukoŭcy praanalizavali zdymki, jakija rabili spadarožniki NASA apošnija niekalki dziasiatkaŭ hadoŭ. Akazałasia, što kala 115 000 kv. km. sušy byli zatoplenyja vadoj, a 173 000 kv. km. vodnaj pavierchni byli, naadvarot, asušanyja.
Rekardsmienam pa zatapleńni stała Tybieckaje nahorje, tam mnohija ledaviki rastali i ŭtvaryli šmatlikija aziory. A asušana bolš za ŭsio było Aralskaje mora, jakoje raniej źjaŭlałasia adnym z samych bujnych azior u śviecie.

Aralskaje mora, wikipedia.org
-
Antarktyda maje «hravitacyjnuju dzirku». Što heta takoje i ci niasie pahrozu płaniecie?
-
«Jandeks Braŭzier» analizuje navat asabistyja paviedamleńni. Voś jakija źviestki źbirajuć braŭziery i čamu heta važna
-
Na karybskim vostravie vypraboŭvajuć inavacyjnuju sistemu chvalevaj enierhietyki i apraśnieńnia vady
Ciapier čytajuć
«Mama, davaj napišam zajavu ŭ milicyju, jon mianie ŭžo dastaŭ». Maci školnika z Bresta, jaki skončyŭ žyćcio samahubstvam, raskazała pra ckavańnie syna
Kamientary