Ekanomika

Biełstat: Bolš za pałovu inšaziemcaŭ jeduć u Biełaruś praviedać svajakoŭ, pradukty nie hałoŭnaje

21 maja 2022 hoda Biełstatam było praviedzienaje vybaračnaje apytańnie fizičnych asob u aŭtadarožnych punktach propusku praź dziaržaŭnuju miažu Respubliki Biełaruś. Vyniki jaho apublikavanyja na sajcie ŭstanovy. 

Pavodle dziaržaŭnaj statystyki, byli raspaŭsiudžanyja 4652 ankiety ŭ 8 aŭtadarožnych punktach propusku. Z ahulnaj kolkaści raspaŭsiudžanych ankiet było zapoŭniena 2968, ci 63,8%. Nierezidenty Respubliki Biełaruś skłali 44,6%, jany zapoŭnili 1325 ankiet. Hramadzianie Respubliki Biełaruś zapoŭnili 1643 ankiety.

Najbolš apytanych biełarusaŭ jechała ŭ Polšču (69,7%), Litvu (20,5%), Łatviju (2,5%) i Hiermaniju (2,1%). 

U Biełaruś zajazdžali pieravažna rezidenty Litvy (55,3%), Łatvii (17,9%), Polščy (10,4%) i Rasii (7,9%).

Pajezdki hramadzian Biełarusi i zamiežnych hramadzian, jak vynikaje z apytańnia, u asnoŭnym byli karotkaterminovymi (na 3 dni i mienš). Takuju praciahłaść pajezdki paznačyli 58,6% rezidentaŭ i 73,1% nierezidentaŭ Biełarusi.

Uvozili tavary ŭ Biełaruś pieravažna z Polščy (77,3% ad ahulnaha koštu tavaraŭ) i Litvy (21%), vyvozili hałoŭnym čynam u Polšču (49,8% ad ahulnaha koštu vyviezienych tavaraŭ), Litvu (36,2%) i Łatviju (14%).

Asnoŭnyja vidy tavaraŭ, jakija ŭvoziacca ŭ Biełaruś — televizary (uvieziena ŭ siarednim na 467 dalaraŭ ZŠA na adnaho čałavieka), kampjutarnaja technika i srodki suviazi (462 dalary), elektryčnaja bytavaja technika (319 dalaraŭ).

Padobnyja ličby i taho, što ad nas vyvozicca. Tut ź vialikaj pieravahaj lidziruje kampjutarnaja technika i srodki suviazi (vyvieziena ŭ siarednim na 2033 dalary na adnaho čałavieka). Zatym iduć šyny i koły (300 dalaraŭ), elektryčnaja bytavaja technika (260 dalaraŭ), televizary (200 dalaraŭ).

A voś charčovych tavaraŭ inšaziemcy vyvoziać ad nas u siarednim tolki na 23 dalary. 

Asnoŭnymi metami pajezdak hramadzian Respubliki Biełaruś, jakija vyjazdžajuć za miažu, byli pracaŭładkavańnie (28,4% ad ahulnaj kolkaści zapoŭnienych ankiet), naviedvańnie rodnych i blizkich (24,6%) i nabyćcio abo prodaž tavaraŭ (18,3%).

U toj ža čas nierezidenty Biełarusi jeduć u asnoŭnym zusim nie pa tannyja tavary, jak možna było b zrazumieć z materyjałaŭ dziaržaŭnaj prapahandy i vykazvańniaŭ vysokich słužbovych asob.

Bolš za pałovu inšaziemcaŭ (55,7%) jeduć u Biełaruś, kab naviedać svajakoŭ.

Kab nabyć abo pradać tavary — 16,2%, dla adpačynku, lačeńnia, ekskursij, pałomnictva — 9,3%.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie14

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Usie naviny →
Usie naviny

Šmatdzietnamu baćku-vachtaviku z Mazyra, jakoha chacieli pazbavić baćkoŭskich pravoŭ, udałosia viarnuć dziaciej1

Piaskoŭ prakamientavaŭ abvinavačvańni ŭ atručvańni Navalnaha nadzvyčaj redkim zvyštaksičnym jadam6

Łukašenka zajaviŭ, što budzie ŭdzielničać u Radzie miru, ale paźniej8

Łukašenka zajaviŭ, što prapanoŭvaŭ ZŠA idealny varyjant nakont Vieniesueły, ale jany zrabili hłupstva12

«Vahnier» pieraklučyŭsia na dyviersii ŭ Jeŭropie5

U Breście piensijanierka patanuła ŭ Muchaŭcy — jana karmiła lebiedziaŭ i ŭpuściła ŭ vadu korm1

Łukašenka pačuŭ strachi rasijan zhubić Biełaruś i terminova pačaŭ zapeŭnivać u viečnaj lubovi15

Biełarusaŭ šakavali školniki z Karmy — jany nie pierakłali nivodnaha biełaruskaha słova42

«Ja niadaŭna byŭ u Kijevie i čuŭ acenki vašaj pracy — jany dalokija ad tryumfalnych». Daradca Cichanoŭskaj rezka adkazaŭ Kavaleŭskamu22

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie14

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić