Śviet11

Pamierła Tekla Junievič — najstarejšy čałaviek našaha rehijona za ŭsiu historyju

Tekla Junievič pražyła 116 hadoŭ i 70 dzion. Jana naradziłasia na terytoryi ŭkrainskaj Haliččyny (siało Krupskaje ciapierašniaj Lvoŭskaj vobłaści), kali taja jašče ŭvachodziła ŭ skład Aŭstra-Vienhierskaj impieryi, žyła ŭ tym rehijonie da kanca Druhoj suśvietnaj vajny, a ŭ 1945 hodzie vyjechała razam z sotniami tysiač inšych etničnych palakaŭ z užo SSSR u sacyjalistyčnuju Polšču. 

113-hadovaja Tekla Junievič z premjeram Polščy Matevušam Maravieckim 2 žniŭnia 2019 hoda. Fota: Vikipiedyja 

Na vačach narodžanaj 10 červienia 1906 hoda Tekli Junievič prajšli abiedźvie suśvietnyja vajny, Polšča nabyvała i traciła niezaležnaść, nabyvaŭ moc i zaniepadaŭ kamunizm, razvalvałasia savieckaja impieryja i «ŭstavała z kaleniaŭ» Rasija, raźviazvajučy novuju vajnu z pahrozaj pierarastańnia ŭ Treciuju suśvietnuju. A heta žančyna ŭsio žyła.

U apošnija čatyry miesiacy žyćcia starejšaj za Teklu Junievič va ŭsim śviecie była tolki francužanka Lusil Randon, narodžanaja 11 lutaha 1904 hoda. A ŭvohule siarod tych, čyj uzrost absalutna dakładna vieryfikavany na padstavie aryhinalnych dakumientaŭ, jana była 21-ja za ŭsiu historyju. Heta absalutny rekord doŭhažycharstva siarod palakaŭ i tych, chto byŭ narodžany na terytoryi sučasnaj Ukrainy. 

Usio paślavajennaje žyćcio Tekla Junievič žyła ŭ horadzie Hlivice (toj samy sumna viadomy kaliści niamiecki Hlajvic, z pravakacyjnaj insceniroŭki ŭ jakim pačałasia Druhaja suśvietnaja vajna) u Vierchniaj Silezii. Heta byli tyja samyja «viernutyja ziemli», jakija Polšča zdabyła paśla vajny ad pieramožanaj Hiermanii jak kampiensacyju za stračanyja terytoryi Zachodniaj Biełarusi i Zachodniaj Ukrainy na ŭschodzie. Jany i zasialalisia ŭ asnoŭnym vymušanymi pierasialencami z hetych ziemlaŭ. U Hlivicach Junievič i pamierła.

Kamientary1

  • Juzik sa stancyi Kruleŭščyna
    20.08.2022
    Pamierła Tekla Junievič — najstarejšy čałaviek našaha rehijona za ŭsiu historyju


    Vy tam, peŭna, z dubu ruchnuli -- pisać: "za ŭsiu historyju".  .... 

    Hazieta “Słowo”, Nr. 311 za 1938 hod paviedamlaje:“120-hadovy vybarščyk u Hłybokim.Vilnia. Z Hłybokaha paviedamlajuć, što ŭ dzień hałasavańnia prybyli na ŭčastak da vybarčaj kamisii ŭ Hłybokim z metaj addańnia svaich hałasoŭ dvoje najstarejšych žycharoŭ Dziśnienskaha pavietu: 120-hadovy Francišak Zaremba i 115-hadovy – Mikałaj Šarabajka”. Paśla hetych vybaraŭ žychar Hłybokaha i paŭstaniec 1863 hoda Francišak Zaremba pražyŭ jašče 2 hady, to bok 122 hady i pamior, jak balšaviki pryjšli...

Ciapier čytajuć

«Kab kupić dom, pracavała na narkazavodzie». Paśla 2020-ha biełaruska ź piaćciu dziećmi pierajechała ŭ Kanadu9

«Kab kupić dom, pracavała na narkazavodzie». Paśla 2020-ha biełaruska ź piaćciu dziećmi pierajechała ŭ Kanadu

Usie naviny →
Usie naviny

Samaja biełarusacentryčnaja prahrama EHU zaprašaje na padrychtoŭčyja kursy6

Cichanoŭskaja siadzić za adnym stałom z kiraŭnikami dziaržaŭ na samicie ŭ Ałbanii21

Deputaty pajšli pa kramach inśpiektavać čyrvona-zialonyja ściažki. I zrabili zaŭvahi kiraŭnictvu9

Na dziciačaj placoŭcy ŭ Hdańsku chłopčyk admoviŭsia hulać ź biełaruskaj dziaŭčynkaj. Jaje baćka pačaŭ jaho dušyć12

Źjaviłasia mahčymaść nabyć Radziviłaŭskuju kartu VKŁ4

Pahladzicie, jaki jarki dziciačy sadok budujuć kala Uručča1

«Adpraŭlali myć tualety i kidali ŭ ŠIZA». Susiedki raskazali pra abychodžańnie ŭ kałonii z eks-palitźniavolenaj Tamaraj Karavaj, jakaja paśla pamierła4

Biełavusaŭ padaryŭ Łukašenku savieckija ŭznaharody6

Ministr abarony Ukrainy nazvaŭ prapanovy Ukrainy9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Kab kupić dom, pracavała na narkazavodzie». Paśla 2020-ha biełaruska ź piaćciu dziećmi pierajechała ŭ Kanadu9

«Kab kupić dom, pracavała na narkazavodzie». Paśla 2020-ha biełaruska ź piaćciu dziećmi pierajechała ŭ Kanadu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić