Kultura

«Łukašenka — heta nie Vał-de-Mort». Chadanovič byŭ u haściach u Miełkaziorava

Čamu Łukašenka heta daloka nie Vał-de-Mort, ź jakim litaraturnym hierojem možna paraŭnoŭvać Cichanoŭskuju, jak stavicca da taho, što Aleksijevič piša pa-rusku. Pra heta i mnohaje inšaje litaratar Andrej Chadanovič parazmaŭlaŭ ź Mikitam Miełkazioravym u čarhovym vypusku na kanale «Žyćcio — malina».

Fota: skrynšot ź videa

Biełarusy pierasiahnuli Orueła ŭ jaho zmročnych prahnozach

Na pytańnie, ci byŭ Orueł aptymistam, Chadanovič adkazaŭ, što toj byŭ dobra infarmavanym aptymistam, jaki kožnuju svaju historyju chutčej bačyŭ aptymistyčnymi vačyma, bo vieryŭ u toje, što čałaviectva zrobić vysnovy ź ich. 

Fakt, što ŭ niejki čas kniha «1984» stała samaj pradavanaj u Biełarusi, litaratar tłumačyć tym, što biełarusy prosta pierasiahnuli Orueła ŭ jaho zmročnych prahnozach.

U tym, što ŭ našaj krainie ŭłady niehałosna zabaranili prodaž antyupotipii (ułady abviarahiuć heta — NN), jon bačyć, jak niehatyŭnyja, tak i pazityŭnyja momanty.

Dobraje, na jaho dumku, u tym, što jak siabry, tak i vorahi razumiejuć, što kultura — heta ŭsio jašče zbroja, jakaja dziejničaje, tamu knihu zabaraniajuć. Admoŭnaje — sama haniebnaja zabarona. 

Šukajučy ekvivalenty biełaruskim palityčnym dziejačam siarod litaraturnych hierojaŭ, Chadanovič razvažaje, što Łukašenka — heta nie Vał-de-Mort.

Bo Ciomny Łord heta absalutnaje ŭvasableńnie zła, a Łukašenka tolki jaho pravincyjny paplečnik na kałhasnych zadvorkach impieryi zła. 

Biełaruskija palityki ŭ litaraturnych tvorach

Maryju Kaleśnikavu litaratar paraŭnoŭvaje z Antyhonaj, i ź ciažkaściu znachodzić litaraturnaha dvajnika Cichanoŭskaj, pakolki jana ŭvieś čas raście i źmianiajecca. Adzinuju anałohiju, jakuju jon znachodzić dla jaje — heta Pihmalijon i Hałateja. Historyja pra mastaka, jaki zrabiŭ idealnuju marmurovuju statuju, zakachaŭsia ŭ jaje i źviarnuŭsia z malitvaj da bahini kachańnia, kab taja jaje ažyviła.

Chadanovič padkreślivaje, što pad Pihmalijonam jon maje na ŭvazie nie Siarhieja Cichanoŭskaha, a kalektyŭnuju Biełaruś, jakaja zakachałasia ŭ svaju Hałateju i taja adkazała na hetaje kachańnie.

Pa jaho słovach, jana raście, vučycca, robicca ŭsio bolš čałaviečaj i časam navat dadaje mužčynskamu śvietu žanočaha hołasu i kaštoŭnaściej.

Inšyja movy ŭ biełaruskaj litaratury

Razvažajučy na temu biełaruskaj litaratury, viadučy spytaŭ u Chadanoviča, jak toj stavicca da taho, što Śviatłana Aleksijevič piša pa-rusku. 

Litaratar kaža, što ŭ roznyja hady pa-roznamu staviŭsia da hetaha, i mahčyma, jašče nie raz źmienić svajo staŭleńnie. Praciahvajučy temy ruskamoŭnaści niekatorych biełaruskich piśmieńnikaŭ, Chadanovič adznačaje, što praz haniebny refierendum my štučna zahnanyja ŭ situacyju dziaržaŭnaj dvuchmoŭnaści. Tamu atrymlivajecca, što toj, chto piša pa-rusku, piša na dziaržaŭnaj movie Respubliki Biełaruś. 

Piśmieńnik prapanuje adyści ad postaci adnoj tolki Aleksijevič, i pahladzieć na našu historyju, kali na terytoryi Biełarusi dziaržaŭnymi movami byli nie tolki biełaruskaja i ruskaja, a taksama polskaja i idyš. 

Chadanovič pryvodzić u prykład polskamoŭnaha piśmieńnika-biełarusa Siarhieja Piasieckaha i jaho tvor «Kachanak vialikaj miadźviedzicy», jaki źjaŭlajecca tvoram kłasičnaj polskaj litaratury, ale ŭ toj ža čas zastajecca častkaj našaj litaratury i kultury. Siarod inšych prykładaŭ jon nazyvaje Adama Mickieviča, jaki taksama źjaŭlajecca častkaj našaj kultury i litaratury. 

Fota: skrynšot ź videa

Pratest pierastaŭ być marhinalnym tolki ŭ 20-m

Razvažajučy na temu pratestaŭ, Chadanovič adznačaje, što mienavita ŭ 2020 hodzie paŭstańnie biełarusaŭ pierastała być marhinalnym.

Andrej zhadvaje, što ŭ historyjach 2006 i 2010 hadoŭ usio było pryhoža tolki znutry. Ludzi ŭźniosła išli praśpiektam sa ściahami ad adnoj płoščy da druhoj, kali inšyja siadzieli za škłom, jeli svaju picu ci sušy, krucili palcam la skroni i cikavilisia, što heta za marhinały iduć. Tamu na jaho dumku, hramadstva abudziłasia tolki ŭ 2020 hodzie.

Razmaŭlajučy na temu žyćcia ŭ emihracyi, Chadanovič kaža, što choć i pravioŭ tracinu svajho žyćcia ŭ padarožžach, jon nikoli tak doŭha nie byŭ nie doma. U padarožžach jon zaŭždy sam vybiraŭ, kali i kudy jechać, i kali viartacca da domu. Na dumku piśmieńnika, nie mieć mahčymaści vyrašać, kali tabie viartacca damoŭ — heta sapraŭdy žorstkaje i ciažkaje vyprabavańnie.

Pra što maryć Andrej Chadanovič?

Paet adkazaŭ, što na siońnia maryć pra viartańnie dadomu, kali viartacca radasna i nie strašna. «Tudy my vierniemsia i sustreniemsia z tymi, chto ciapier raskidany pa ŭsim śviecie», — skazaŭ Chadanovič.

Čytajcie taksama: «Možna prymusić ciarpieć, ale niemahčyma prymusić lubić». Hutarka z Andrejem Chadanovičam pra rolu biełarusaŭ u vajnie ź impieryjaj

6 biełaruskamoŭnych jutub-kanałaŭ, jakija vy mahli prapuścić

Kamientary

Ciapier čytajuć

Z Łondana Mielnikava vylecieła na Šry-Łanku, u jaje byŭ kachanak spartovaha vyhladu ź Biełarusi22

Z Łondana Mielnikava vylecieła na Šry-Łanku, u jaje byŭ kachanak spartovaha vyhladu ź Biełarusi

Usie naviny →
Usie naviny

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie49

Vybuch 4 maja ŭ Maskvie adbyŭsia ŭ kvatery elektryka z pucinskaj rezidencyi na Vałdai5

Suprać 78-hadovaj Niny Bahinskaj zaviali kryminalnuju spravu17

Nad Sikstynskaj kapełaj pastavili komin1

Kadyraŭ rychtuje pieradaču ŭłady6

Prapahanda kpić z kolkaści źniavolenych u Polščy, zabyŭšysia pahladzieć na biełaruskija turmy1

Premjer Słavakii skoknuŭ u Dunaj, kab dakazać, što zdarovy5

«Moj dzied udzielničaŭ u razhonie Usiebiełaruskaha źjezda!» Što rasijanie pišuć pra Biełaruś i biełaruskuju historyju pad videa Tamary Ejdelman16

Aviečkin padaryŭ Łukašenku džersi sa svaim aŭtohrafam13

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Z Łondana Mielnikava vylecieła na Šry-Łanku, u jaje byŭ kachanak spartovaha vyhladu ź Biełarusi22

Z Łondana Mielnikava vylecieła na Šry-Łanku, u jaje byŭ kachanak spartovaha vyhladu ź Biełarusi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić