Hramadstva4949

Bondarava pajšła ŭ ataku na ministra adukacyi

Infakazačka abvinavaciła Andreja Ivanca ŭ raspaŭsiudžvańni nacyzmu.

U svaim telehram-kanale prarasijskaja aktyvistka aburyłasia słovami ministra adukacyi pra toje, što niahledziačy na peŭny aptymizm u spravie vyvučeńnia školnikami biełaruskaj movy, heta nie aznačaje, što ŭłady nie pavinny «nadavać bolš uvahi i vyvučeńniu našaj kultury i našaj movy».

Na dumku Bondaravaj hetymi słovami, dzie «našaj» ministr nazvaŭ tolki biełaruskuju movu, Ivaniec dyskredytavaŭ i namierana pryniziŭ značeńnie adnoj ź dziaržaŭnych moŭ — ruskaj. Jana bačyć u hetym sprobu supraćpastavić adnu dziaržaŭnuju movu inšaj.

«Padobnyja dziejańni dziaržčynoŭnikaŭ nazirali i ŭ pieradmajdannaj pranacysckaj Ukrainie: tam taksama spačatku pazityŭna dyskryminavali ruskuju movu, a ciapier hatujuć stravy «z ruskich niemaŭlataŭ». 

Patychaje i ŭ Biełarusi nacyzmam. Mocna.

Ja b nie ździviłasia i nie ździŭlajusia, sustrakajučy takuju pranacysckuju rytoryku ad sistemnych nacystaŭ. Ale ad ministra adukacyi?» — aburajecca Bondarava.

Bondarava jak i raniej, u svaich publikacyjach, źviartajecca da roŭnaści moŭ, jakoj, nasamreč, u Biełarusi nie isnuje, pra što jana cudoŭna viedaje. Sproby ž niejak padtrymać biełaruskuju movu, abo, jak jana kaža «štučna vypiačvać», Bondarava rasceńvaje jak sprobu ŭnieści raskoł u hramadstva.

Na dumku infakazački ŭ Biełarusi ministru adukacyi jašče jość čym zaniacca.

«Ci nazvanaja šlachta parazitami, mahnaty, jakija pradali vieru i narod — prystasavancami i judami, a polskija karali — akupantami? Abo pad vašym čułym kiraŭnictvam biełaruskim dzieciam praciahvaje ŭlivacca ŭ hałoŭki jad padpańskaha chałujstva, kali zamiest vyzvaliciela I. V. Stalina prasłaŭlajecca italjanka Bona, jakaja nasadžała katalictva ŭ akupavanym Polščaj VKŁ?» — padzialiłasia błohierka svaim bačańniem biełaruskaj historyi.

U kancy Bondarava zapatrabavała pryciahnuć čynoŭnika da adkazu:

«Vystup Ivanca patrabuje adkazu baćkoŭ i hramadzianskaj supolnaść — dziela niedapuščeńnia raźvićcia nacyzmu ŭ Biełarusi pa ŭkrainskim prykładzie».

Sama ž Bondarava jašče ŭčora asudžała prapahandysta Ihara Tura za toje, što jon vystupiŭ suprać «miemaryjała» Pryhožynu i nieanacystu Utkinu kala manumienta Pieramohi ŭ Minsku.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary49

  • Alek. Ru
    03.09.2023
    hetaja hrodzienskaja zusim zvarjacieła. Usë, kapiec Ivancu.
  • mikola
    03.09.2023
    Dobra skazala ! Zgodzen na 100%!
  • Gorliwy Litwin
    03.09.2023
    Bondarava i jość sapraŭdny Ruski Haŭlajter, a Łukašenka - tolki maryjanietka.

    adna nadzieja na Kolu, maładoha dafina, što jon nie pacierpić i prybiare jaje, prykładna jak Pryhožyna.

U Lisabonie raźbiŭsia funikulor — zahinuli 15 turystaŭ

U Lisabonie raźbiŭsia funikulor — zahinuli 15 turystaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Alaksandr Łukašenka prakulhaŭ pa čyrvonaj darožcy na płoščy Ciańańmeń. Kola vykonvaŭ rolu achoŭnika18

U vieraśni Karpušonak płanavała trapić na siesiju PARIE, ale apošni miesiac jaje pavodziny źmianilisia — Vorychava3

Kitaj upieršyniu pakazaŭ rakietu, zdolnuju ŭdaryć pa lubym miescy ziamnoha šara12

Kim Čen Yn zaprasiŭ Łukašenku ŭ KNDR. U Biełaruś moža pryjechać Robiert Fica3

Mierc: U Pucina niama padstaŭ dla spynieńnia vajny ci zaklučeńnia mirnaj damovy z Ukrainaj9

U Piekinie prajšoŭ maštabny vajskovy parad. Lidar KNR zajaviŭ, što Kitaj nie spynić6

Amierykanski horad zapaskudžvajuć husi. Ułady vydatkujuć amal 400 000 dalaraŭ, kab adpudzić ptušak

Karpušonak apublikavała tekst svajoj zajavy na Łatušku ŭ ispanskuju prakuraturu25

«Heta miesca, dzie trupy abmyvajuć?» Tyktokieraŭ uraziŭ vyhlad łahojskaj hramadskaj łaźni2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Lisabonie raźbiŭsia funikulor — zahinuli 15 turystaŭ

U Lisabonie raźbiŭsia funikulor — zahinuli 15 turystaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić