Hramadstva4242

«Z takoj navukaj, jak u nas, my pośpiechaŭ nie dabjomsia». Łukašenka znoŭ uziaŭsia za Akademiju navuk

Alaksandr Łukašenka 3 śniežnia pravodzić sustreču z rabočaj hrupaj pa analizu dziejnaści Nacyjanalnaj akademii navuk. Jon ukazaŭ na «kałasalnuju niedapracoŭku ŭrada ŭ supravadžeńni navukovaj śfiery», a taksama tradycyjna prajšoŭsia pa samich navukoŭcach. 

Łukašenka adrazu adznačyŭ, što na paradku dnia — surjoznaja razmova ab tym, jak budzie raźvivacca navuka, pierš za ŭsio akademičnaja, i jak žyć dalej — z navukaj abo biez.

«Adkaz adnaznačny», — adrazu adkazaŭ jon i dadaŭ: «Biez efiektyŭnaj akademičnaj navuki raźvićcio krainy budzie prablematyčnym. Ale z takoj navukaj, jak u nas, my nie paskorymsia i pośpiechaŭ nie dabjomsia».

Łukašenka pry hetym padkreśliŭ, što nazvanyja prablemy adnosiacca nie tolki da Akademii navuk, ale i da Dziaržkamiteta pa navucy i technałohijach i da halinovych ministerstvaŭ. Ich, pavodle jaho słoŭ, praktyčna niama ŭ liku zamoŭcaŭ navuki.

«I heta kałasalnaja niedapracoŭka ŭrada. Niaŭžo ŭ halin niama zapytu na navukovyja raspracoŭki? Jak možna było dapuścić, što nastolki zapatrabavanyja i najbolš finansujemyja dziaržavaj napramki, takija jak bieśpiłotniki, kosmas, ličbavyja i bijatechnałohii ŭ pramym sensie addadzienyja na vodkup samoj Akademii navuk? Jana sama sabie zakazčyk, vykanaŭca i kantralor. Jak u hetych śfierach možna abyścisia bieź śpiecyjalistaŭ-praktykaŭ, jakija razumiejuć, što mienavita treba ekanomicy?»

Tamu, dadaŭ Łukašenka, niama ni vyniku, ni vinavatych — pytać niama z kaho.

Miž tym, pytańniaŭ da dziejnaści navukovaj supolnaści, pavodle jaho słoŭ, nazapasiłasia šmat: «Jość asobnyja pośpiechi, ale i niezadavolenaść vynikami taksama surjoznaja». Pastajanna dziejnaja rabočaja hrupa na čale sa staršynioj Kamiteta dziaržkantrolu, jakomu daručana pryciahnuć da dziejnaści hrupy adkaznych kampietentnych śpiecyjalistaŭ, pavinna adkazać na nadzionnyja pytańni raźvićcia NAN.

Łukašenka skazaŭ, što Akademija navuk «nie stała drajvieram apieradžalnaha navukova-techničnaha raźvićcia krainy na ciapierašnim etapie». Pavodle jaho słoŭ, u nas «krytyčna mała praryŭnych navukovych dasiahnieńniaŭ». 

«Ad dziejnaści Akademii my nie bačym toj addačy, na jakuju raźličvali. Niama manietyzacyi daśledavańniaŭ i raspracovak Akademii navuk. A heta hałoŭny kryter adznaki efiektyŭnaści», — raźnios jon navukoŭcaŭ, ale dadaŭ, što heta nie «akcyja suprać Akademii navuk».

«Nie chaču, kab prysutnyja tut kiraŭniki NAN i vučonyja padumali, što my tut rychtujem niejkuju akcyju suprać Akademii navuk. Nie. Nam treba vielmi surjozna padyści da vyvučeńnia prablem Akademii navuk i pryniać adpaviednyja rašeńni, tamu što biez navuki dalej nikudy», — skazaŭ Łukašenka. 

Kamientary42

  • i jak žyć dalej — z navukaj abo biez
    03.12.2024
    chutčej druhoje) bo kali ŭ adychodziačym Hodzie jakaści hareli MAZy i h.d., to nastupny... – Hod sotrudničiestva Biełarusi i Kitaja v obłasti nauki
  • ha-ha
    03.12.2024
    Hałosić: śpiecyjalisty, śpiecyjalisty, skažycie, što nam dziełać? Niaŭžo nichto ničoha nie choča?

    Uvieś čas ludziej z ułasnymi dumkami i inicyjatyvami staraŭsia zahnabić. Tamu razumnym ad ciabie ŭžo ničoha nie treba. Akramia sychodu.
  • 03.12.2024
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Vynieśli prysud Palinie Zyl — błohiercy, jakaja stała nulavym pacyjentam spravy Hajuna, bo ŭ jaje znajšli tuju samuju spasyłku ad Matolki15

Vynieśli prysud Palinie Zyl — błohiercy, jakaja stała nulavym pacyjentam spravy Hajuna, bo ŭ jaje znajšli tuju samuju spasyłku ad Matolki

Usie naviny →
Usie naviny

Siońnia Jeŭropa piarojdzie na letni čas2

Banany pa 35 rubloŭ i buraki za 15: što i kolki kaštuje na Kamaroŭcy1

Rasijanka, ulubionaja ŭ Maskvu, vyjšła zamuž za biełarusa praz čatyry miesiacy paśla znajomstva — i pierajechała da jaho ŭ Brest19

Byłyja źniavolenyja žurnalistki sustrelisia ŭ Varšavie1

«Ja pažartavaŭ». Koŭł prakamientavaŭ słovy, što nie viedaŭ, dzie Biełaruś7

U Iranie patłumačyli źniknieńnie novaha viarchoŭnaha lidara1

Biełaruski chakieist staŭ najhoršym pa karysnaści ŭ NCHŁ2

Tam, dzie stahodździe tamu hučała biełaruskaja mova, siońnia panuje polskaja. Što zastałosia ad biełaruskich havorak u Litvie22

Doŭhija paznohci bolš nie ŭ modzie. A jakija ciapier u modzie?1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vynieśli prysud Palinie Zyl — błohiercy, jakaja stała nulavym pacyjentam spravy Hajuna, bo ŭ jaje znajšli tuju samuju spasyłku ad Matolki15

Vynieśli prysud Palinie Zyl — błohiercy, jakaja stała nulavym pacyjentam spravy Hajuna, bo ŭ jaje znajšli tuju samuju spasyłku ad Matolki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić