Dzianis «Redzis» Prakapienka patłumačyŭ, čamu Rasija prajhraje vajnu
Bryhadny hienierał Dzianis «Redzis» Prakapienka, kamandzir 1‑ha korpusa Nacyjanalnaj hvardyi Ukrainy «Azoŭ», apublikavaŭ ese pra toje, čamu mnohija zachodnija analityki ŭ 2022 hodzie pieraacanili rasijskuju armiju, čym ukrainskaje vojska adroźnivajecca ad rasijskaha i čamu Rasija ŭ vyniku prajhraje vajnu. Pryvodzim asnoŭnaje.

Napiaredadni poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia ŭ 2022 hodzie zachodnija analityki i raźviedki surjozna pieraacanili rasijskuju armiju. Jany aceńvali jaje pieravažna pa kolkaści — miljonnaje vojska, tysiačy tankaŭ, samalotaŭ i artyleryjskich sistem. Mienavita tamu mnohija prahnazavali padzieńnie Kijeva za niekalki dzion.
Ale, jak ličyć kamandzir 1‑ha korpusa NHU «Azoŭ» Dzianis «Redzis» Prakapienka, takija acenki ihnaravali hałoŭnaje — maralny duch, kulturu kiravańnia, unutranuju zhurtavanaść i zdolnaść armii adaptavacca da sučasnaj vajny.
Pry hetym navat ciapier mnohija na Zachadzie praciahvajuć usprymać vajnu vyklučna jak vajnu na źniasileńnie, dzie pieramahaje toj, chto maje bolš ludziej i resursaŭ. Prakapienka nazyvaje heta pamyłkaj.
Dźvie roznyja sistemy
Hienierał śćviardžaje, što vajna pamiž Ukrainaj i Rasijaj — heta nie prosta sutyknieńnie armij, a supraćstajańnie dźviuch supraćlehłych sistem, jakija sfarmavalisia na postsavieckaj prastory.
Ukrainskaja sistema, pavodle jaho, heta sietkavaja madel, pabudavanaja na daviery, jakaja vyzvalaje čałaviečy patencyjał. Značnaja častka źmianieńniaŭ była inicyjavana i raspracavana tut prostymi hramadzianami, sałdatami, siaržantami i małodšym aficerskim składam. U jakaści prykładu jon pryvodzić pierachod Sił abarony Ukrainy na korpusnuju sistemu, jakuju aktyŭna prasoŭvaŭ «Azoŭ».
«Redzis» davodzić, što Siły abarony Ukrainy, asabliva ŭ padraździaleńniach, što vyraśli z dobraachvotnickaha ruchu, kultyvavali kamandnuju fiłasofiju, jakaja hruntujecca na pryncypach decentralizacyi i pašyreńnia paŭnamoctvaŭ. Hetaja madel źjaŭlajecca sučasnaj interpretacyjaj niamieckaj kancepcyi Auftragstaktik (Mission Command), jakaja była raspracavana dla viadzieńnia bajavych dziejańniaŭ na dynamičnym, nieliniejnym poli boju.
Jaje sutnaść u tym, što vyšejšaje kamandavańnie vyznačaje metu i ahulny zamysieł apieracyi, a ŭžo kamandziry na miescach sami vyrašajuć, jak mienavita dasiahnuć pastaŭlenaj zadačy, zychodziačy z realnaj situacyi na poli boju. Heta patrabuje vysokaha ŭzroŭniu davieru pamiž usimi źvionami kamandavańnia i stvaraje asiarodździe, dzie inicyjatyva stanovicca asnovaj bajavoj efiektyŭnaści.
Padraździaleńnie pieratvarajecca ŭ adziny arhanizm, «siamju» abo «kamandu», dzie kožny adčuvaje svaju datyčnaść i adkaznaść za vykanańnie pastaŭlenaj zadačy.
Prakapienka padkreślivaje, što hety pryncyp nie źjaŭlajecca niefarmalnaj praktykaj, jon zakładzieny ŭ asnovu bajavych statutaŭ, jakija robiać akcent na rašučaści, raptoŭnaści dziejańniaŭ i prajaŭleńni inicyjatyvy dla vykanańnia bajavoj zadačy ŭ składanych umovach suprać pieravažajučych sił praciŭnika.
U jakaści prykładu jon zhadvaje dziejańni Sił abarony na Dabrapolskim napramku ŭ druhoj pałovie 2025 hoda. Tam ukrainskija vojski faktyčna pieraasensavali kancepcyju mabilnaj abarony: vykarystoŭvali vialikija «šeryja zony», źmiašanyja bajavyja paradki, zasady, pošukava-ŭdarnyja dziejańni, ahniavyja naloty, kropkavyja chirurhičnyja kontrataki. Vynikam stała akružeńnie rasijskich padraździaleńniaŭ i sotni varožych pałonnych.
Rasijskaja ž sistema, pavodle Prakapienki, — poŭnaja supraćlehłaść. Jana pabudavanaja jak žorstkaja savieckaja viertykal, dzie ŭsio kantralujecca źvierchu, a hałoŭnym kryteryjem źjaŭlajecca nie kampietentnaść, a łajalnaść da režymu. Takaja madel, na jaho dumku, niepaźbiežna viadzie da paraliču na sučasnym poli boju.
Asabliva vyrazna heta bačna ŭ słabaści małodšaha kamandnaha składu i ŭ pavodzinach starejšych aficeraŭ, jakija hatovyja achviaravać vielizarnaj kolkaściu sałdat dziela vykanańnia zahada, navat kali jon zahadzia asudžany na pravał.
Čym admietny «Azoŭ»
Asobna ŭ svaim ese Prakapienka analizuje vyniki dziejnaści 1‑ha korpusa NHU «Azoŭ», jaki adznačyŭ pieršuju hadavinu stvareńnia. Jon adznačaje, što za karotki čas udałosia sfarmiravać korpusnaje kiravańnie i štab z aficeraŭ, jakija jašče ŭ 2014—2015 hadach vajavali na radavych i siaržanckich pasadach i prajšli ŭsie stupieni vajskovaha kiravańnia.
Pavodle jaho, korpus atrymaŭ poŭny kamplekt vojskaŭ, što dazvoliła vieści paŭnavartasnuju abarončuju apieracyju. Byli vyrašanyja prablemy ŭzajemadziejańnia pamiž bryhadami, jakija raniej dazvalali rasijskim vojskam šukać słabyja miescy na stykach abarony. Navučańnie pa «azoŭskich standartach» pavysiła ŭzrovień padrychtoŭki asabovaha składu, a rehularnyja vučeńni dla siaržantaŭ i aficeraŭ palepšyli kiravańnie vojskami.
Prakapienka taksama adznačaje, što padraździaleńni ŭzbrojenych sił, nacyjanalnaj hvardyi, pamiežnikaŭ i palicyi, jakija byli prydadzienyja korpusu, faktyčna stali jaho častkaj: jany atrymlivajuć zabieśpiačeńnie, bajavy dośvied i ŭdzielničajuć u sumiesnych treniroŭkach.
U korpusie byli stvoranyja novyja padraździaleńni: 8‑ia artyleryjskaja bryhada «Harmaš», 41‑y połk bieśpiłotnych sistem Pilum, padraździaleńnie «Tuman», a taksama šerah struktur zabieśpiačeńnia. Jašče niekalki pałkoŭ i miedycynski bataljon znachodziacca ŭ pracesie farmavańnia.
Prakapienka śćviardžaje, što korpus zdoleŭ zakryć taktyčnuju i apieratyŭnuju hłybiniu frontu — raźviedka, udary i minavańnie ciapier dazvalajuć źniščać rasijskuju techniku, składy i łahistyku na adlehłaści da 250 kiłamietraŭ.
Asobna «Redzis» raskazvaje pra raźvićcio miedycynskaj słužby: dastaŭku kryvi dronami na pieradavuju, evakuacyju paranienych z dapamohaj naziemnych rabatyzavanych kompleksaŭ, supracoŭnictva ź viadučymi klinikami Ukrainy i prahramy padtrymki vyzvalenych pałonnych.
Akramia hetaha, korpus raźvivaje ŭłasnuju infrastrukturu — palihony, škoły, łabaratoryi, vytvorčaści i składy. Asobny akcent robicca na raźviedcy, mižnarodnym supracoŭnictvie, navučalnych centrach i škole charužych. Pavodle Prakapienki, usio heta pavinna maštabavać kaštoŭnaści «Azova» i ŭmacoŭvać abaranazdolnaść Ukrainy.
Pa słovach hienierała, zachodnija partniory ŭžo vyvučajuć ukrainski bajavy dośvied i achvotna jaho pierajmajuć. Pry hetym bitva za Danbas praciahvajecca, a ŭkrainskija vojski i dalej buduć zmahacca suprać rasijskaj armii i damahacca viartańnia pałonnych.
Kamientary
Jakuju ŭ svoj čas prasoŭvali Arastovič i Załužny, pakul ich nie prybraŭ Zialenski za zališniuju papularnaść. U pačatku vajny heta b syhrała značnuju rolu, a zaraz, paśla fartecyjaŭ Bachmut, dzie ściorli šmat daśviedčanych bajazdolnych farmavańniaŭ, heta ŭžo małaefiektyŭna.