Navuka i technałohii44

Novaja era svabodnych viedaŭ. Vikipiedyja robić staŭku na štučny intelekt

Fond Vikimiedyja pradstaviŭ novuju stratehiju, u centry jakoj — maštabnaje ŭkaranieńnie hienieratyŭnaha ŠI va ŭsie klučavyja pracesy Vikipiedyi. Technałohii buduć pracavać nie zamiest ludziej, a dziela taho, kab zrabić ich pracu bolš efiektyŭnaj i asensavanaj.

Futbołka ź viki-pryntom. Fota: Wikimedia Commons

Štučny intelekt, pavodle stratehii, stanie niabačnym, ale mahutnym ruchavikom Vikipiedyi. Jon budzie aŭtamatyzavać rucinnyja zadačy maderataraŭ, dapamahać chutčej znachodzić infarmacyju, adaptavać artykuły pad roznyja moŭnyja i kulturnyja kanteksty, a taksama stanie častkaj sistemy navučańnia dla novych redaktaraŭ. Usio heta pavinna vyzvalić ludskija resursy dla bolš składanaj pracy: pryniaćcia rašeńniaŭ, abmierkavańnia sprečnych pytańniaŭ i padtrymańnia standartu jakaści.

Ale Vikimiedyja padkreślivaje: chacia technałohija — centralny elemient novaj stratehii, jana nie pavinna pierachodzić maralnyja miežy. Tamu Fond sfarmulavaŭ niekalki pryncypaŭ ukaranieńnia ŠI.

Pa-pieršaje, pieravaha budzie addavacca adkrytym madelam i rašeńniam z adkrytym zychodnym kodam.

Pa-druhoje, usie pracesy musiać być prazrystymi: karystalniki pavinny viedać, dzie i jak uklučajecca ŠI.

Pa-treciaje, usia dziejnaść pavinna adpaviadać normam abarony pryvatnaści i pravoŭ čałavieka.

I narešcie, asablivaja ŭvaha budzie nadavacca zachavańniu moŭnaj raznastajnaści — Vikipiedyja zastajecca hłabalnaj supolnaściu, i ŠI nie pavinien jaje standartyzavać ci ŭnifikavać.

«Nadańnie svabodnaha dostupu da viedaŭ kožnamu na płaniecie — heta misija Vikipiedyi, jakaja stała jašče bolš aktualnaj z uźniknieńniem hienieratyŭnaha ŠI. Mienavita dziakujučy svajmu pośpiechu Vikipiedyja znachodzicca ŭ centry kožnaj madeli navučańnia štučnaha intelektu. Z novaj stratehijaj u halinie ŠI my dajem abiacańnie i abaviazacielstva śvietu, jakomu słužym, i vałancioram, jakija stvaryli — i praciahvajuć stvarać — Vikipiedyju jak najbujniejšuju encykłapiedyju, jakuju kali-niebudź viedała čałaviectva», — havorycca ŭ tekście.

Kamientary4

  • usual
    07.05.2025
    Čieł, vy b usio-taki pračytali što-niebudź z nadziejnych krynic ab pryncypach pracy ŠI.
  • Nat32
    08.05.2025
    Čieł, aha. Osobienno tiepieŕ , kohda pravitsia Vikipiedija biełorusskaja pod žiełanija šajki vusataha.
  • .
    08.05.2025
    U artykule razmova pra vykanańnie rucinnych zadač.
    Vy ž pračytali zahałovak, dadali jamu svoj sens i prakamientavali toje.

Ciapier čytajuć

Pamiatajecie Taćcianu Zareckuju, jakaja sa skandałam zvalniałasia z Kabinieta Cichanoŭskaj? U Estonii jaje padazrajuć u machlarstvie48

Pamiatajecie Taćcianu Zareckuju, jakaja sa skandałam zvalniałasia z Kabinieta Cichanoŭskaj? U Estonii jaje padazrajuć u machlarstvie

Usie naviny →
Usie naviny

Viartajecca ściuža. Miescami da minus 24°S

U Minsku pradali kvateru Hierasimieni8

Najbolš papularny teatr u Minsku pakinuŭ jahony dyrektar

Unačy amal pa ŭsioj krainie była plusavaja tempieratura

Pisaŭ u čatach pa-biełarusku i sam ramantavaŭ svajo aŭto. Kiraŭnika inavacyj IT-kampanii 4RM Systems kinuli za kraty za palityku1

Łukašenka pryjechaŭ na «raptoŭnuju» pravierku bojehatoŭnaści Uzbrojenych sił. Ministra papiaredzili a 7‑j ranicy14

Kruiz na ciepłachodzie «Biełaja Ruś» pa rekach Paleśsia kaštuje jak adpačynak u Turcyi. Ale kajuty na viasnu-leta amal vykuplenyja22

U biełaruskaj armii adpracoŭvajucca ŭdary z vykarystańniem «Pałanez-M» i «Iskander-M»1

Italija abyšła Narviehiju pa kolkaści zavajavanych miedaloŭ na Alimpijadzie2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamiatajecie Taćcianu Zareckuju, jakaja sa skandałam zvalniałasia z Kabinieta Cichanoŭskaj? U Estonii jaje padazrajuć u machlarstvie48

Pamiatajecie Taćcianu Zareckuju, jakaja sa skandałam zvalniałasia z Kabinieta Cichanoŭskaj? U Estonii jaje padazrajuć u machlarstvie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić