Hramadstva11

Stała viadoma jašče pra adnaho biełarusa, jaki vajavaŭ na baku Rasii i trapiŭ u pałon

Stała viadoma jašče pra adnaho biełarusa, jaki vajavaŭ na baku Rasii i trapiŭ va ŭkrainski pałon. Ciapier jon maje status vajennapałonnaha i moža trapić u śpis budučych abmienaŭ pamiž Rasijaj i Ukrainaj. Heta Artur Arakielan.

Hramadzianinu Biełarusi Arturu Arakielanu, jaki vajavaŭ na baku Rasii, jašče nie spoŭniłasia 21 hoda. Jon trapiŭ va ŭkrainski pałon sioleta ŭ mai.

Jak paviedamili Radyjo Svaboda va ŭkrainskim prajekcie Kaardynacyjnaha štaba Ukrainy ŭ pytańniach abychodžańnia z vajennapałonnymi «Chaču žyć», Arakielan Artur Sahatełavič naradziŭsia 13 śniežnia 2004 hoda, pachodzić z Homielskaj vobłaści, Śvietłahorskaha rajona, z ahraharadka Piečyščy.

Jak udałosia vyśvietlić «Svabodzie», Artur Arakielan źjaŭlajecca vypusknikom Piečyščanskaj siaredniaj škoły, ale tam nie viedajuć, čym jon zajmajecca i dzie ciapier znachodzicca. Artur, jak i jaho maci Anžeła, źjaŭlajecca hramadzianinam Biełarusi. Hramadzianstva baćki Sahateła nie ŭdałosia pravieryć, ale miascovyja žychary śćviardžajuć, što jon časta jeździć na zarobki ŭ Rasiju.

Pavodle infarmacyi ŭkrainskaha prajekta, Artura Arakielana ŭziali ŭ pałon padčas bajoŭ u Łuhanskaj vobłaści.

Jon vajavaŭ u 27-m motastrałkovym pałku 25-j ahulnavajskovaj armii. Hety połk byŭ stvorany ŭ 2023 hodzie ŭ miežach uzmacnieńnia hrupoŭki vojskaŭ dla vajny va Ukrainie, ciapier uvachodzić u skład hrupoŭki vojskaŭ «Zachad» i dziejničaje na krasnalimanskim napramku ŭ Łuhanskaj vobłaści.

Detalaŭ pra toje, jak jon trapiŭ na vajnu va Ukrainu, niama. Ciapier jon maje status vajennapałonnaha i moža trapić u śpis budučych abmienaŭ pamiž Rasijaj i Ukrainaj.

«Svaboda» taksama źviarnułasia da inicyjatyvy «Kibierpartyzany» pa dadatkovuju infarmacyju pra Artura Arakielana.

Supolnaść paćvierdziła jaho datu naradžeńnia i pachodžańnie. Paśviedčańnie ab jaho naradžeńni było vydadziena 2 lutaha 2005 hoda Sińkoŭskim sielsavietam Smarhonskaha rajona.

Zhodna ź infarmacyjaj, jakoj «Kibierpartyzany» majuć u rasparadžeńni, Piečyščanskuju škołu Artur Arakielan moh skončyć u 2019 hodzie. Potym, jak vynikaje z zapisu ab jaho pracoŭnaj dziejnaści pa stanie na 21 lipienia 2020 hoda, jon pracavaŭ u miascovaj sielskaj haspadarcy «Prahres-Ahra», jakuju ŭ 2023 hodzie likvidavali i dałučyli da kamunalnaha sielskahaspadarčaha pradpryjemstva «Paleskaje» z centram u ahraharadku Paleśsie Śvietłahorskaha rajona Homielskaj vobłaści.

Jaho maci Anžeła pa stanie na 2017 hod taksama pracavała ŭ «Prahres-Ahra», była dajarkaj. Dadatkovaj infarmacyi pra baćku Sahateła niama.

Kamientary1

  • Pašinian
    16.06.2025
    Takuju familiju isportił. Dobavim v śpisok płochich armian.

Ciapier čytajuć

Kola tak sutyknuŭsia z partnioram pa kamandzie, što bolš nie zmoh vyjści na lod22

Kola tak sutyknuŭsia z partnioram pa kamandzie, što bolš nie zmoh vyjści na lod

Usie naviny →
Usie naviny

Karł III patroliŭ Trampa padčas uračystaj viačery ŭ Biełym domie4

Što raskazvajuć pra byłoha palitviaźnia Ramana Ramanava, jaki pamior u 43 hady1

Byłaja palitźniavolenaja: Hubazikaviec spytaŭ u mianie: «A čamu Akademija kiravańnia takaja miaciežnaja?»5

Słavuty akcior Žan Reno vypuściŭ špijonski raman, pryśviečany vyvazu ŭkrainskich dziaciej u Rasiju3

U subotu ŭžo budzie da +23°S

U Mali zajavili, što Rasija im zdradziła. Padziei raźvivajucca pa siryjskim scenary13

Chto pradaŭ kvateru ŭ «Majaku Minska» źnikłaj Mielnikavaj? Takoha čałavieka nie isnuje32

Siońnia haryć Pierm. Ukraina zrabiła staŭku na ŭdary, vyniki jakich bačnyja miljonam30

Abrezaŭ vałasy maci i prymušaŭ jaje ich źjeści. Vyniesieny prysud1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kola tak sutyknuŭsia z partnioram pa kamandzie, što bolš nie zmoh vyjści na lod22

Kola tak sutyknuŭsia z partnioram pa kamandzie, što bolš nie zmoh vyjści na lod

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić