Jeŭrakamisija źviarnułasia ŭ Bieły dom pa tłumačeńni, što ciapier budzie z handlovaj damovaj paśla admieny trampaŭskich mytaŭ
Rašeńnie Viarchoŭnaha suda ZŠA ab admienie taryfaŭ Trampa stavić pad sumnieŭ handlovuju damovu pamiž ES i ZŠA, padpisanuju letam minułaha hoda. Jeŭrakamisija źviarnułasia ŭ Bieły dom za tłumačeńniami, kab udakładnić, jakija kroki administracyja ZŠA płanuje pryniać u adkaz na hetaje rašeńnie, piša Euronews.

Damova, padpisanaja ŭ lipieni 2025 hoda staršynioj Jeŭrakamisii Ursułaj fon der Lajen i prezidentam ZŠA Donaldam Trampam, ustanaŭlivała ahulnyja 15‑pracentnyja myty na ekspart ES i likvidavała myty na amierykanskija pramysłovyja tavary. Akramia taho, ES abaviazvaŭsia zakuplać amierykanskija enierharesursy na sumu 750 miljardaŭ dalaraŭ da 2028 hoda i inviestavać 600 miljardaŭ dalaraŭ u stratehičnyja haliny ZŠA.
Ciapier rašeńnie suda stavić pad sumnieŭ zakonnaść užo vypłačanych jeŭrapiejskimi kampanijami mytaŭ i budučyja abaviazki pa damovie. Šerah deputataŭ Jeŭrapiejskaha parłamienta razhladaje mahčymaść adkłaści hałasavańnie pa realizacyi damovy abo ŭvieści papraŭki, jakija dazvolać prypynić jaje dziejańnie ŭ vypadku novych pahroz z boku Trampa.
Jeŭrapiejskija kampanii sutykajucca ź jurydyčnaj niapeŭnaściu adnosna handlovych umoŭ, što moža paŭpłyvać na taryfny režym abo dać prava na kampiensacyju. U ES adznačajuć, što biznes pa abodva baki Atłantyki zaležyć ad stabilnaści i pradkazalnaści handlovych adnosin, tamu praciahvajuć pracavać nad źnižeńniem mytaŭ.
«Heta svojeasablivaje partniorstva». Tramp zaklučyŭ ździełku, pa jakoj krainy Jeŭropy abaviazany płacić taryf 15%
Viarchoŭny sud ZŠA pryniaŭ rašeńnie ab admienie bolšaści taryfaŭ, uviedzienych Donaldam Trampam
«Jana była vielmi ahresiŭnaj». Tramp raspavioŭ, jak pakaraŭ Šviejcaryju mytami ŭ 39%
Tramp padpisaŭ ukaz ab pavyšeńni taryfaŭ dla krain, jakija handlujuć ź Iranam
Kamientary