Mierkavańni6363

Viktar Marcinovič. Pramova suprać aliŭje

Film «Ironija losu», šproty ŭ maśle, čyrvonaja ikra, savieckaje šampanskaje, potym kancert zorak estrady, Puhačova, Pietrasian, boj kurantaŭ (sic!), vinšavańnie Pucina i ŭrešcie ba-bach — tannaje šampanskaje daje šmat pieny, jakoj budzie zranku pachnuć usia chata, dalej — harełka, Pietrasian, Puhačova, vinšavańnie «našaha», usie ŭžo pjanyja, usim užo pofih.
Potym — Ukupnik, viečny Lavonćjeŭ, viečnaja Pjecha, jakaja-niebudź Rataru abaviazkova — karaciej, usie hetyja zombi, jakija nam piajuć z vaśmidziasiatych i praź jakich chaciełasia pieraklučyć kanał jašče tady, kali ich było ŭsiaho tolki try ŭ najaŭnaści.

U hałavie — kałamuć, u straŭniku — kamień, niedzie z druhoj hadziny pačynaješ pić, sprabujučy praduchilić nastupleńnie pachmiella, a nie kab ułasna nažłuktacca. Ale jano nieadstupna nastupaje, i šeraść śviatła, što zalivaje stoł z aliŭje, adkrytym šampanskim, ničym nie adroźnivajecca ad šeraści ranicy 1 studnia, u jakuju ty pakutavaŭ ad pachmiella hod, dva, piać hadoŭ tamu.

My nie sustrakajem Novy hod, bo niama ŭ nas nijakaha Novaha hoda — my baimsia Novaha, jak zombi bajacca srebnych kulaŭ, Brusa Uilisa, ci čaho tam jašče bajacca zombi. My čakajem 31-ha, kab usio paŭtaryłasia.
Kali raptam 31-ha nam nie pakažuć Pietrasiana, «Ironii losu», Ukupnika, Rastarhujeva, naš Novy hod (ci lepiej tak — naš «Novy hod») budzie sapsavany.

Hetaje śviata paviedamlaje nam: što b vy ni zrabili ŭ žyćci, jak by mocna jano ni źmianiłasia za minułyja hady, usio roŭna ŭ najbolš adkazny momant hoda vy budziecie siadzieć za stałom z savieckimi sałatami, hladzieć savieckich vykanaŭcaŭ pa BT, i heta harantuje, što
— kim by vy siabie ni ličyli — aliharcham, biełaruskim nacyjanalnym piśmieńnikam, lićvinskim intelihientam, — vy ŭsio roŭna da śmierci ci prynamsi da nastupnaha «Novaha» budziecie tymi samymi, jakimi vas stvaryŭ pijanierski łahier, pijanierskaja liniejka, škoła, Lenin i pieśnia «Miru na ziemle — da, da, da. Jadiernoj vojnie — niet, niet, niet».

Vy kažacie: mova, niezaležnaść, suvierenitet. Vy kažacie: kultura, nacyja, samavyznačeńnie.

Ja vam kažu: pahladzicie na naš Novy hod. Voś užo dvaccać hadoŭ my sustrakajem novy, 1991-y. Pierabudovy nie adbyłosia.
Nie było nijakaha Prydniastroŭja, Sajudysa, sutyčak kala televiežy ŭ Vilni, mitynhaŭ u Minsku. Nie było nijakich Viskuloŭ. My ŭsie žyviem u SSSR u samym važnym aśpiekcie svajho isnavańnia — u pobytavym rytuale sustrečy Novaha.

Vyvučany nami na pamiać saviecki film «Ironija losu» pryśviečany ludziam, jakija kožny hod robiać adno i toje ž (iduć u łaźniu i napivajucca tam u siśku). Ci nie tamu jon nam tak padabajecca?

Heta film pra niemahčymaść Pieramienaŭ — pra toje, što adziny sposab niešta trochi (dekaratyŭna) źmianić u žyćci — heta napicca nie prosta ŭ siśku, a da poŭnaj adklučki niervovaj sistemy.
I tady zamiest 3-j vulicy Budaŭnikoŭ, 25 u Maskvie ty, moža, trapiš na 3-ju vulicu Budaŭnikoŭ, 25 u Leninhradzie (byccam heta niešta istotna vypraŭlaje).

Ja bajusia vas spužać, ale maje dobryja litoŭskija siabry ź liku vielmi razumnych, adukavanych, śviadomych dy intelihientnych pryznalisia: ničoha istotna nie źmianiłasia navat u ich, u krainie, jakaja była ruchavikom vychadu z hetaha biaskoncaha cykłu savieckich «Novych».

Jany pjuć šampanskaje («Alita» zamiest «Savieckaha», bo savieckaja simvolika zabaronienaja, ale paviercie, vy nie znojdziecie šmat adroźnieńniaŭ ad pradukcyi minskaha zavoda), jaduć sałat aliŭje, jaki tut ź niejkich pryčynaŭ nazyvajecca «chatnim sałatam». Adzinaje adroźnieńnie — jany nie ŭzdymajuć bakały pad boj ruskich kurantaŭ, bo vinšavańnie Pucina ŭ Litvie nie tranślujecca.

Ukraina, Kazachstan, Małdova, Prybałtyka, Kaŭkaz — usie «braty» z savieckaha bukvara tut, pobač z nami, za savieckim stałom, z savieckim šampanskim, z suchoj kiłbaskaj, šprotami, pobač z savieckim televizaram, pa jakim znoŭ idzie «Hołuboj ohoniok».

Dvaccać hadoŭ niezaležnaści nie dapamahli stvaryć na postsavieckaj prastory kultury niesavieckaj sustrečy Novaha hoda.

Bolej za toje, my bačym, jak imkliva źnikajuć mienavita dasavieckija častki rytuału, naprykład, u minułym hodzie profilnyja viedamstvy kazali pra toje, što popyt na žyvyja jełki značna źmienšyŭsia. Biełarusy nabyvajuć štučnyja jełki, niekatoryja lanujucca dastavać navat ich. Ale, vidavočna, nichto nie admaŭlajecca ad stała i Pietrasiana — heta śviatoje.

Ja nie viedaju, jak u padadzienych umovach pavinien vyhladać sapraŭdny, dobry, niesaviecki, biełaruski Novy hod. Mnie, kali ščyra, mroicca niešta ź Jana Barščeŭskaha — vialiki majontak ruplivaha haspadara na bierazie voziera.

Śviečka na padvakońni. Šmat haściej, ale kožny zbolšaha viedaje astatnich. Starabiełaruskija stravy i, vidavočna, nijakaha televizara. Kab ludzi, pakaštavaŭšy krupniku, raśsielisia la kamina i ŭsiu noč raskazvali cikavyja, strašnyja ci śmiešnyja historyi, što zdarylisia ź imi za hod.
Niechta, moža, kulnie lišku i zaśnie ŭ fateli. Niechta budzie kuryć lulku da samaha ranku. Niechta stanie mudrejšym. Niechta ŭvolu paśmiajecca. Niechta zrazumieje važnaje pra svajo žyćcio i dziei.

Nie ŭ kožnaha jość majontak ci dobry siabra z majontkam. Ale amal u kožnaha jość babula na vioscy i chata z hrubkaj, la jakoj tak pryjemna razmaŭlać, vyklučyŭšy śviatło, kab pakoj aśviatlała tolki połymia.

Karahody, śniehavikoŭ, pietardy i saluty pakińma našym ruskim siabram.

I apošniaje. Ja nie zaklikaju ŭsio kidać i jechać vinšavać u viosku, padalej ad cyvilizacyi i tych postkałanijalnych schiemaŭ, jakija hetaja cyvilizacyja ŭbivaje ŭ našy hałovy. Urešcie, hodna sustreć možna i ŭ Minsku.

I, darečy, nie ŭsio drennaje na tym savieckim navahodnim stale. Akramia tannaha šampanskaha i dochłych rybinak z ryžskaj kansiervavaj blašanki jość «miasa pa-francuzsku», jość taja ž ikra, jakuju, darečy, lepiej za ŭsio kłaści nie na saviecki baton, a na biełaruskija «blinki-naliśniki».

Ale viedajecie, hetyja rytuały sapraŭdy ŭpłyvajuć na paŭsiadzionnaść, u pieršuju čarhu tamu, što vy sami ŭ heta vierycie, kažacie: «Jak sustrenieš, tak i praviadzieš».

I kali vy źbirajeciesia jeści aliŭje i zapivać jaho savieckim šampanskim, ja vas zaklinaju, prysłuchajciesia chacia b da hetaha: vyklučycie Pietrasiana. Nie davajcie Chryścienku, Arłazoravu, Rataru i Lavonćjevu viarnuć vas u 1991-y.

Chaj 2013 stanie sapraŭdy Novym.

Kamientary63

Ciapier čytajuć

Siłaviki zatrymali lidara hurta «Pałac» Aleha Chamienku

Siłaviki zatrymali lidara hurta «Pałac» Aleha Chamienku

Usie naviny →
Usie naviny

Rasijski akcior, jaki zdymaŭsia ŭ sieryjałach «Vulicy raźbitych lichtaroŭ» i «Zabojnaja siła», zahinuŭ na vajnie z Ukrainaj10

Student BDU spraściŭ navihacyju minskaha tramvaja, novaja schiema ŭžo testujecca ŭ stalicy. Jak vam?11

U Budapiešcie, niahledziačy na zabaronu, z rekordnaj kolkaściu ŭdzielnikaŭ prajšoŭ ŁHBT-prajd17

Ci adroźnivajecca žanočy mozh ad mužčynskaha i što vyznačaje ŭzrovień intelektu? Niejrabijołah adkazvaje na roznyja pytańni pra mozh23

Paśla antyŭradavaha mitynhu ŭ Białhradzie adbylisia sutyknieńni z palicyjaj

Pamočnika dyrektara pradpryjemstva złavili z 200 rublami chabaru. Jon pajedzie ŭ kałoniju i zapłacić šalony štraf3

Dabaŭki z kałahienam stali papularnyja ŭ žančyn. Ale ci pracujuć jany? Voś što pakazvajuć daśledavańni1

Robaty, jakija adčuvajuć ciapło, dotyk i bol? Novaja štučnaja «skura» ŭražvaje

«Paśla apošniaj razmovy z maim papiarednikam bomby ŭpali na dziciačuju balnicu va Ukrainie». Mierc upeŭnieny, što nie treba ŭhavorvać Pucina2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Siłaviki zatrymali lidara hurta «Pałac» Aleha Chamienku

Siłaviki zatrymali lidara hurta «Pałac» Aleha Chamienku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić