JUNIESKA ŭklučyła tradycyju pryhatavańnia i ŭžyvańnia armianskaha łavaša ŭ śpis niemateryjalnaj kulturnaj spadčyny čałaviectva.
«Viedy i navyki, jakija adnosiacca da pryhatavańnia, užyvańnia i vykarystańnia łavaša pieradajucca ŭnutry siemjaŭ jak častka štodzionnaha žyćcia; jany źjaŭlajucca asnovatvornym kampanientam [armianskaj] identyčnaści i simvałam družby i prymireńnia», — havorycca ŭ rašeńni arhanizacyi.
U liku inšych uchvalenych dapaŭnieńniaŭ da śpisu — brazilskaje nacyjanalnaje bajavoje mastactva kapaejra, azierbajdžanski žanočy hałaŭny ŭbor kiałahai i karejskaja narodnaja pieśnia «Aryran», zaniesienaja na razhlad JUNIESKA Paŭnočnaj Karejaj.
-
Vyjdzie pa-biełarusku raman Bredbiery «451 hradus pavodle Farenhiejta»
-
U Niaśvižy ź vialikaj źnižkaj pradajuć stohadovuju viłu polskich čynoŭnikaŭ. Za što jaje chvalili mižvajennyja krytyki?
-
«VKŁ było biełaruskim nastolki ž, nakolki Brytanskaja impieryja była indyjskaj». Chto i jak ścior «Pahoniu» z anhłamoŭnaj Vikipiedyi
Kamientary