Hramadstva99

Aleksijevič na Dni Voli: «Dva stahodździ vyniščałasia ŭsio biełaruskaje, ale my vystajali!»

Śviatłana Aleksijevič nie rašyłasia vystupić na chałodnym pavietry: u jaje prablemy z horłam. Zvarot piśmieńnicy začytała Zinaida Bandarenka.

«Ja škaduju, što mianie ŭ hety dzień niama siarod vas, i ja nia čuju vašyja hałasy, nie baču vašych tvaraŭ. I ŭ toj ža čas ja z vami, u dumkach ja z vami. Siońnia ŭ nas śviata — my śviatkujem toje, što my jość. Uśviedamlajem toje, što my jość biełarusy. Biełarusy nie raz mahli źniknuć u biezdani impieryi. Dva stahodździ vyniščałasia ŭsio biełaruskaje. Karaleŭskaja Polšča i Maskoŭskaje kniastva biaźlitasna pieramołvali biełaruskuju kulturu. Vidny polski palityčny dziejač Raman Dmoŭskaha jašče ŭ pačatku XX stahodździa adhukaŭsia pra biełarusaŭ, litoŭcaŭ i ŭkraincaŭ jak pra «palakaŭ nižejšaha hatunku», a Stalin rabiŭ ź biełarusaŭ ruskich. Kryvavyja represii na biełaruskaj ziamli adbyvalisia pastajanna, pačynajučy z kastryčnickaha pieravarotu i da śmierci Stalina ŭ 1953-m hodzie. Moj baćka da vajny vučyŭsia ŭ Miensku ŭ Kamunistyčnym instytucie žurnalistyki, i jon raspaviadaŭ, jak adzin za adnym źnikali najlepšyja vykładčyki i studenty. Baćku vyratavała vajna, jon pajšoŭ na front. Źniščałasia ŭ pieršuju čarhu intelihiencyja. Stalin razumieŭ, što biez nacyjanalnaj kultury i movy niama naroda. Jak ža my vystajali, vyratavalisia? Voś hetyja, «tutejšyja», «Ludzi na bałocie», tak, vystajali! Ja jašče zaśpieła pa viosačkach starych žančyn, jakija havaryli na čystaj biełaruskaj movie. Słuchajučy ich, razumieła, što heta jany chavajuć, ścierahuć našuju krainu lićvinaŭ. Nikoli nia pamirała narodnaja duša.

U internecie niaciažka znajści fatahrafii delehataŭ Pieršaha ŭsiebiełaruskaha źjezda ŭ 1918 hodzie — heta tvary volnych ludziej. Jany vierać, jany marać — heta vidać. Tolki jany mahli zrabić toje, što zrabili: siarod vajny, razruchi i roznahałośsiaŭ abviaścić BNR. A našyja apanienty lubiać kazać, što ŭ hetaj dziaržavy nie było miežaŭ, nie było armii, nie było ničoha. Ale praz 100 hadoŭ my viedajem, što Biełaruskaja Narodnaja Respublika była. I my adtul!

Tyja, chto vyras u SSSR, ničoha nie viedali pra Biełaruskuju Narodnuju Respubliku, a kali viedali, to havaryli pra heta šeptam. My vyraśli ź minułaha. Nas prymušali lubić čužoje minułaje. Užo vyrasła maładoje pakaleńnie, jakoje viedaje i lubić svajo minułaje, hatovaje za jaho zmahacca», — napisała Śviatłana Aleksijevič.

Kamientary9

Ciapier čytajuć

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu3

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu

Usie naviny →
Usie naviny

«Na buterbrod biez prablem zarobiš». Sisadmin raspaviadaje pra 20 hadoŭ pracy na dziaržaŭnym pradpryjemstvie2

U Biełarusi źjavicca jašče adzin ahrehatar taksi

Ministr abarony Izraila: Fizičnaja likvidacyja ajatały Chamieniei — heta adna z metaŭ vajny ź Iranam3

Infiekcyjanist raskazaŭ, ci treba zdavać klašča na analiz i kolki razoŭ pić doksicyklin

Jak za miažoj aformić «pašpart RR» i kolki heta kaštuje?8

Šarenda-Panasiuk asudziła vizit Kiełaha da Łukašenki: Znajšoŭsia kupiec, hatovy handlavacca93

«Razahnać darmajedaŭ! Addać ludziam ziamlu!» Traktaryst z Chojnikaŭ, jaki ciapier žyvie ŭ Łatvii, paraŭnaŭ sielskuju haspadarku tam i ŭ nas30

Zatrymali 56 supracoŭnikaŭ koł-centraŭ, jakija padmanam pradavali BADy3

Valfovič: «Arešnik» raźmieściać u Biełarusi da kanca hoda11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu3

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić