Kultura33

«Sumleńnie daražejšaje» — Illa Silčukoŭ pra zvalnieńnie ź Vialikaha teatra za «amaralny ŭčynak»

Šerah zvalnieńniaŭ adbyŭsia ŭ Vialikim teatry opiery i baleta, supracoŭniki jakoha ad žniŭnia aktyŭna vykazvajucca pra padziei ŭ krainie. Siarod zvolnienych akazaŭsia i viadučy salist teatra Illa Silčukoŭ, jaki paśla vybaraŭ admoviŭsia ad zvańnia trojčy łaŭreata prezidenckaj premii pa padtrymcy talenavitaj moładzi, paŭdzielničaŭ u akcyjach salidarnaści na prystupkach fiłarmonii, praśpiavaŭ «Mahutny Boža» ŭ admysłovym klipie i, narešcie, źniaŭsia ŭ videazvarocie dziejačaŭ kultury ŭ padtrymku «narodnaha ŭltymatuma». Pra ŭčorašniaje zvalnieńnie jamu paviedamili tolki siońnia.

— Mnie patelefanavali z adździeła kadraŭ i skazali, što ŭčora ja byŭ aficyjna zvolnieny pa artykule za ździajśnieńnie niejkaha tam amaralnaha ŭčynku, jaki nie dazvalaje mnie dalej pracavać u Vialikim teatry. Jaki heta amaralny ŭčynak, mnie nie ŭdakładnili, ale skazali, što pavodle jurystaŭ taki artykuł dazvalaje zvolnić čałavieka, navat kali jon znachodzicca na balničnym. Vypisku z zahada mnie dasłali pa pošcie.

— Chto-niebudź z kiraŭnictva z vami źviazvaŭsia?

— Nie, pra zvalnieńnie mnie paviedamili tolki z adździeła kadraŭ.

— A ŭčora vy adkul daviedalisia pra vierahodnaje zvalnieńnie?

— Ad siabroŭ i z sacyjalnych sietak. Dniom mnie telefanavali z kiraŭnictva — tam u ich išła niejkaja razmova — i zapytvali, ci zaklikaŭ ja da zabastoŭki ŭ zvarocie dziejačaŭ kultury, što byŭ apublikavany. Ja adkazaŭ, što asabista ja ahučvaŭ inšyja rečy — što treba padtrymać salidarnaść biełarusaŭ u hety ciažki čas słovam, stužkaj i dziejańniem — i kali ŭvažliva słuchać, ich možna pačuć. Adčuvaju, heta i byŭ toj «amaralny ŭčynak», jaki nie dazvalaje mnie bolš pracavać u Vialikim teatry.

— Vy ŭžo sa žniŭnia roznymi sposabami vykazvali svaju pazicyju. Ci ŭźnikali ŭ vas praz heta prablemy ŭ teatry?

— Była razmova z kiraŭnictvam: u davoli prystojnaj formie, intelihientna nas paprasili, kab svaju hramadskuju pazicyju my ahučvali tolki pa-za miežami teatra i tolki ŭ niepracoŭny čas. My tak i rabili. Niejkich artykułaŭ za prahuły ci pakarańniaŭ u mianie nie było, a ja piatnaccać hadoŭ adpracavaŭ u Vialikim.

— U teatry byli zładžanyja davoli mahutnyja akcyi salidarnaści. Praź ich maštab zdajecca, što ich arhanizacyja padtrymanaja kiraŭnictvam, a jak było nasamreč?

— Ničoha nie mahu skazać nakont kiraŭnictva, viedaju tolki, što naš dyrektar ciapier na karancinie, jak i, musić, pałova teatra. Ale abyjakavych ludziej u nas zusim nie zastałosia, my ž usie bačym, što adbyvajecca vakoł, i kožny starajecca ahučyć svaju pazicyju, vykazać svajo mierkavańnie.

— To-bok pratest u Vialikim padtrymlivaje bolšaść?

— Kaniečnie. U teatry ŭsio jak u našym hramadstvie, ničoha nie adroźnivajecca. Teatr, moža, navat u avanhardzie hetaha ruchu, bo my artysty i, vychodziačy na scenu, musim kazać pra samaje važnaje — pra dabro i zło, pra čałaviečuju hodnaść, pra vartyja ŭčynki. A kali bačyš vakoł taki dysanans, vychad na scenu stanovicca kryvadušnym. Artysty ŭsio adčuvajuć bolš vostra i adpaviedna reahujuć. Kali jašče my źbirali podpisy ŭ padtrymku kupałaŭcaŭ, u nas padpisalisia salisty, zasłužanyja i narodnyja artysty, viadučyja dyryžory, režysiory-pastanoŭščyki — usie jany vykazali svaju pazicyju.

— Ci adčuvali vy honar pracavać u Vialikim i być datyčnym da jaho?

— Kaniečnie, teatr byŭ navat nie miescam pracy, a maim rodnym domam. Heta moj pieršy i adziny teatr, tut ja naradziŭsia jak artyst i śpiavak, na jaho scenie adbyŭsia moj pieršy opierny śpiektakl — heta byŭ «Jaŭhien Aniehin», tamu, viadoma, dla mianie heta vialikaja reč.

— Vy pieražyvajecie praz zvalnieńnie?

— Ja prosta rablu toje, što mušu rabić, toje, što mnie padkazvajuć serca i sumleńnie. Viadoma, niepryjemna być zvolnienym, jość niaŭpeŭnienaść u zaŭtrašnim dni, ale što zrobiš, ciapier usie biełarusy ŭ takich umovach. Majo sumleńnie mnie daražejšaje za astatnija rečy.

Učora z teatra byli taksama zvolnienyja pieršaja skrypka arkiestra Rehina Sarkisava, skrypačka Ała Džyhan, altystka Alaksandra Paciomina i dyryžor Andrej Hałanaŭ. Tym časam pres-słužba Vialikaha paviedamiła, što ŭ suviazi z epidemijałahičnaj situacyjaj da 20 listapada ŭ teatry admienienyja ŭsie śpiektakli i kancerty.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada31

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada

Usie naviny →
Usie naviny

Prarasijskuju błohierku Taćcianu Mancian, jakaja časta źjaŭlajecca ŭ rolikach biełaruskaj prapahandy, u Rasii abviaścili «ekstremistkaj»2

Litva prainfarmavała pradstaŭnika biełaruskaj ambasady pra zakryćcio miažy «da dalejšaha paviedamleńnia»2

«Łukojł» źbirajecca pradać svaje zamiežnyja aktyvy paśla ŭviadzieńnia amierykanskich sankcyj2

Što znachodzicca ŭnutry novaj sakretnaj bazy «Alfy» ŭ minskaj Baravoj?20

Kiraŭnik litoŭskaha departamientu biaśpieki: Minsk imkniecca destabilizavać situacyju šarami, ale kančatkovaja meta niezrazumiełaja8

Mackievič: Statkievič maralna pieramoh, ale mianie prosta biesić voś hetaja «maralnaja pieramoha»58

«Niama dokazaŭ» i «adpracoŭka błakady Kalininhrada». Što pišuć aficyjnyja ŚMI pra zondy i zakryćcio miažy10

«Šary zapuskajuć i z aŭtamabilnych pryčepaŭ». Były kantrabandyst tłumačyć, čamu cyharety ŭ Litvu ŭsio čaściej pierakidajuć na mieteazondach9

Rasijski śpiavak Akmal trapiŭ u skandał u Kazachstanie12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada31

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić