Zdaroŭje

Čamu šviedy jaduć cukierak pa kiłahramie na siamju ŭ tydzień, a zuby ŭ ich adny z najlepšych u Jeŭropie

«Ja štosuboty kuplaju pa siem roznych vidaŭ cukierak», — chvalicca šviedski chłopčyk u kramie padčas tradycyjnaha Łardahshodzisa. Što heta za tradycyja takaja i čamu dziakujučy joj u Šviecyi dzieci majuć adny z najzdaraviejšych zuboŭ u Jeŭropie, raźbirałasia BBC.

 Fota: pixabay.com

Darosłyja šviedy, kolki siabie pomniać, chodziać u subotu pa cukierki. I svaich dziaciej z samaha dziacinstva pryvučvajuć tak rabić.

«Pa-pieršaje, heta vielmi karysna dla zuboŭ», — ličyć Ryčard Telstrom, śpiecyjalist u historyi ježy. Kali čałaviek jeść cukierki štodnia i pastajanna, u jaho rocie ŭvieś čas spryjalnaje asiarodździe dla bakteryj, i adpaviedna, zuby psujucca chutčej.

Kali ž łasavacca sałodkim adzin raz na tydzień, chaj sabie i ŭ vialikich kolkaściach, i paśla hetaha pačyścić zuby — škody budzie našmat mieniej.

Baćkam takaja zaviadzionka vielmi dapamahaje, kali dzieci prosiać cukierki ŭ pracoŭny dzień. Arhumient «nie, bo siońnia ž nie subota» tut spracoŭvaje.

Pa-druhoje, pachod pa cukierki ŭsioj siamjoj — heta cełaja padzieja. Vialikaja častka radaści Łardahshodzisa (a pa-šviedsku heta značyć «subotnija cukierki») źviazanaja nie z samim pajadańniem sałodkaha, a z pradčuvańniem, z abmierkavańniem, u jakuju kramu siamja pojdzie.

«Ja ceły tydzień dumaju, jakuju cukierku kuplu ŭ subotu», — kaža dziaŭčynka z poŭnym pakietam słavutych šviedskich słodyčaŭ — roznakalarovych marmieładzinak, draže, ladziašykaŭ i hareškaŭ u hłazury.

Historyja naradžeńnia hetaj tradycyi, pry hetym, nie takaja miłaja.

Usio pačałosia paśla Druhoj Suśvietnaj vajny, kali ŭłady Šviecyi ekśpierymientavali nad pacyjentami psichijatryčnych klinik. Jany chacieli vyśvietlić, ci sapraŭdy sałodkaje psuje zuby, i karmili pacyjentaŭ sałodkim štodnia.

Kali ž suviaź pamiž vialikaj kolkaściu cukru i karyjesam paćvierdziłasia, ułady pačali rekamiendavać žycharam jeści mienš sałodkaha i prapanavali kuplać cukierki tolki raz na tydzień.

8 prykmiet, što vaš chrap moža być niebiaśpiečny

Kolki treba spać, kab źbierahčy mozh ad demiencyi

Kamientary

Ciapier čytajuć

Stała viadoma, što zdaryłasia z mužčynam, trup jakoha adkapali ŭ śniezie ŭ Minsku3

Stała viadoma, što zdaryłasia z mužčynam, trup jakoha adkapali ŭ śniezie ŭ Minsku

Usie naviny →
Usie naviny

Vyšynia śniežnaha pokryva składaje ŭžo da 40 sm

Haračuju liniju adkryli ŭ Minsku dla tych, chto maje patrebu ŭ dapamozie

Błohier Arciom Rybakin z žonkaj Tais znoŭ pierajechali — ciapier u Dubaj5

U Minskim rajonie admianili zaniatki dla niekatorych vučniaŭ

U minskim mietro skaročanyja intervały1

Minabarony RF paćvierdziła ŭdar «Arešnikam» pa Ukrainie

Masavyja pratesty ŭ Iranie praciahvajucca. Pratestoŭcy zaklikajuć da źviaržeńnia ajatały Ali Chamieniei i viartańnia Rezy Piechlevi3

Dolina śpiavaje «Za hrošy — tak», a Šuryk prapanuje dubajski šakaład: što za treš hladzieli ŭ Novy hod biełarusy z rasijanami7

Fiaduta: Spačatku źnikli knihi Śviatłany Aleksijevič, potym — inahientaŭ4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadoma, što zdaryłasia z mužčynam, trup jakoha adkapali ŭ śniezie ŭ Minsku3

Stała viadoma, što zdaryłasia z mužčynam, trup jakoha adkapali ŭ śniezie ŭ Minsku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić