Zdaroŭje

Čamu šviedy jaduć cukierak pa kiłahramie na siamju ŭ tydzień, a zuby ŭ ich adny z najlepšych u Jeŭropie

«Ja štosuboty kuplaju pa siem roznych vidaŭ cukierak», — chvalicca šviedski chłopčyk u kramie padčas tradycyjnaha Łardahshodzisa. Što heta za tradycyja takaja i čamu dziakujučy joj u Šviecyi dzieci majuć adny z najzdaraviejšych zuboŭ u Jeŭropie, raźbirałasia BBC.

 Fota: pixabay.com

Darosłyja šviedy, kolki siabie pomniać, chodziać u subotu pa cukierki. I svaich dziaciej z samaha dziacinstva pryvučvajuć tak rabić.

«Pa-pieršaje, heta vielmi karysna dla zuboŭ», — ličyć Ryčard Telstrom, śpiecyjalist u historyi ježy. Kali čałaviek jeść cukierki štodnia i pastajanna, u jaho rocie ŭvieś čas spryjalnaje asiarodździe dla bakteryj, i adpaviedna, zuby psujucca chutčej.

Kali ž łasavacca sałodkim adzin raz na tydzień, chaj sabie i ŭ vialikich kolkaściach, i paśla hetaha pačyścić zuby — škody budzie našmat mieniej.

Baćkam takaja zaviadzionka vielmi dapamahaje, kali dzieci prosiać cukierki ŭ pracoŭny dzień. Arhumient «nie, bo siońnia ž nie subota» tut spracoŭvaje.

Pa-druhoje, pachod pa cukierki ŭsioj siamjoj — heta cełaja padzieja. Vialikaja častka radaści Łardahshodzisa (a pa-šviedsku heta značyć «subotnija cukierki») źviazanaja nie z samim pajadańniem sałodkaha, a z pradčuvańniem, z abmierkavańniem, u jakuju kramu siamja pojdzie.

«Ja ceły tydzień dumaju, jakuju cukierku kuplu ŭ subotu», — kaža dziaŭčynka z poŭnym pakietam słavutych šviedskich słodyčaŭ — roznakalarovych marmieładzinak, draže, ladziašykaŭ i hareškaŭ u hłazury.

Historyja naradžeńnia hetaj tradycyi, pry hetym, nie takaja miłaja.

Usio pačałosia paśla Druhoj Suśvietnaj vajny, kali ŭłady Šviecyi ekśpierymientavali nad pacyjentami psichijatryčnych klinik. Jany chacieli vyśvietlić, ci sapraŭdy sałodkaje psuje zuby, i karmili pacyjentaŭ sałodkim štodnia.

Kali ž suviaź pamiž vialikaj kolkaściu cukru i karyjesam paćvierdziłasia, ułady pačali rekamiendavać žycharam jeści mienš sałodkaha i prapanavali kuplać cukierki tolki raz na tydzień.

8 prykmiet, što vaš chrap moža być niebiaśpiečny

Kolki treba spać, kab źbierahčy mozh ad demiencyi

Kamientary

Aryštavany dyrektar Pałaca Respubliki, adzin z arhanizataraŭ Marafona adzinstva9

Aryštavany dyrektar Pałaca Respubliki, adzin z arhanizataraŭ Marafona adzinstva

Usie naviny →
Usie naviny

Amierykanski avijabłohier: Litaralna kožny biełarus, z kim ja razmaŭlaŭ pra palityku, kazaŭ, što Łukašenka — absalutny varjat21

Alenu Bohdan viarnuli z Rasii i pastavili na raniejšuju top-pasadu ŭ Minzdaroŭja3

Dva dni śpioki, a potym krychu pachaładaje

«Heta paklop!» Miełanija Tramp źbirajecca ŭ sud suprać Chantera Bajdena ź iskam na $1 młrd

Samuju darahuju kvateru ŭ Minsku ŭ lipieni pradali za 630 tysiač dalaraŭ

Hrozieŭ raskazaŭ, što adroźnivaje zachodnija śpiecsłužby ad rasijskich7

U Rastovie-na-Donie adbyŭsia vybuch. U žyły dom moh trapić dron

«My pavinny być hatovyja»: Naŭsieda zajaviŭ pra mahčymaść udziełu Litvy ŭ abaronie Ukrainy9

U EHU možna pastupić u mahistraturu na pierśpiektyŭnuju jeŭrapiejskuju śpiecyjalnaść. Raskazvajem jak

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Aryštavany dyrektar Pałaca Respubliki, adzin z arhanizataraŭ Marafona adzinstva9

Aryštavany dyrektar Pałaca Respubliki, adzin z arhanizataraŭ Marafona adzinstva

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić