Zdaroŭje

Čamu šviedy jaduć cukierak pa kiłahramie na siamju ŭ tydzień, a zuby ŭ ich adny z najlepšych u Jeŭropie

«Ja štosuboty kuplaju pa siem roznych vidaŭ cukierak», — chvalicca šviedski chłopčyk u kramie padčas tradycyjnaha Łardahshodzisa. Što heta za tradycyja takaja i čamu dziakujučy joj u Šviecyi dzieci majuć adny z najzdaraviejšych zuboŭ u Jeŭropie, raźbirałasia BBC.

 Fota: pixabay.com

Darosłyja šviedy, kolki siabie pomniać, chodziać u subotu pa cukierki. I svaich dziaciej z samaha dziacinstva pryvučvajuć tak rabić.

«Pa-pieršaje, heta vielmi karysna dla zuboŭ», — ličyć Ryčard Telstrom, śpiecyjalist u historyi ježy. Kali čałaviek jeść cukierki štodnia i pastajanna, u jaho rocie ŭvieś čas spryjalnaje asiarodździe dla bakteryj, i adpaviedna, zuby psujucca chutčej.

Kali ž łasavacca sałodkim adzin raz na tydzień, chaj sabie i ŭ vialikich kolkaściach, i paśla hetaha pačyścić zuby — škody budzie našmat mieniej.

Baćkam takaja zaviadzionka vielmi dapamahaje, kali dzieci prosiać cukierki ŭ pracoŭny dzień. Arhumient «nie, bo siońnia ž nie subota» tut spracoŭvaje.

Pa-druhoje, pachod pa cukierki ŭsioj siamjoj — heta cełaja padzieja. Vialikaja častka radaści Łardahshodzisa (a pa-šviedsku heta značyć «subotnija cukierki») źviazanaja nie z samim pajadańniem sałodkaha, a z pradčuvańniem, z abmierkavańniem, u jakuju kramu siamja pojdzie.

«Ja ceły tydzień dumaju, jakuju cukierku kuplu ŭ subotu», — kaža dziaŭčynka z poŭnym pakietam słavutych šviedskich słodyčaŭ — roznakalarovych marmieładzinak, draže, ladziašykaŭ i hareškaŭ u hłazury.

Historyja naradžeńnia hetaj tradycyi, pry hetym, nie takaja miłaja.

Usio pačałosia paśla Druhoj Suśvietnaj vajny, kali ŭłady Šviecyi ekśpierymientavali nad pacyjentami psichijatryčnych klinik. Jany chacieli vyśvietlić, ci sapraŭdy sałodkaje psuje zuby, i karmili pacyjentaŭ sałodkim štodnia.

Kali ž suviaź pamiž vialikaj kolkaściu cukru i karyjesam paćvierdziłasia, ułady pačali rekamiendavać žycharam jeści mienš sałodkaha i prapanavali kuplać cukierki tolki raz na tydzień.

8 prykmiet, što vaš chrap moža być niebiaśpiečny

Kolki treba spać, kab źbierahčy mozh ad demiencyi

Kamientary

Ciapier čytajuć

Byłoha supracoŭnika kontrraźviedki KDB aryštavali za zdradu dziaržavie9

Byłoha supracoŭnika kontrraźviedki KDB aryštavali za zdradu dziaržavie

Usie naviny →
Usie naviny

Ryś, jakaja hulaje, miadźviedź i fłaminha na fonie pravadoŭ. Za kaho hałasavali hledačy na konkursie «Fatohraf dzikaj pryrody hoda»1

Machlary prydumali novuju prynadu — Telegram, jaki nibyta pracuje bieź internetu1

Krainy Piersidskaha zaliva pačynajuć sumniavacca ŭ harantyjach ZŠA7

U Varšavie biełarusy śviatkujuć Dzień Voli FOTY17

U Minsku na praśpiekcie Dziaržynskaha mužčyna vielmi dziŭna siabie pavodziŭ: biehaŭ pa prajeznaj častcy i spyniaŭ mašyny VIDEA

Dzisna, Turaŭ i Vasilevičy — samyja maleńkija harady Biełarusi. A chto jašče ŭ topie?5

«Chaču naviedać babulu ŭ Biełarusi». Jak žyvuć i adaptujucca dzieci biełarusaŭ-emihrantaŭ u Jeŭropie4

«Jon nie dumaŭ, što budzie całavać mianie ŭ sraku». Tramp vykazaŭsia pra adnosiny z naślednym pryncam Saudaŭskaj Aravii13

«Svaje — heta słova, jakoje dla mianie vyznačaje teatr». Vialikaja hutarka z akcioram Michasiom Zujem pra scenu, kamandu i teatr u emihracyi2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Byłoha supracoŭnika kontrraźviedki KDB aryštavali za zdradu dziaržavie9

Byłoha supracoŭnika kontrraźviedki KDB aryštavali za zdradu dziaržavie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić