Zdaroŭje

Čamu šviedy jaduć cukierak pa kiłahramie na siamju ŭ tydzień, a zuby ŭ ich adny z najlepšych u Jeŭropie

«Ja štosuboty kuplaju pa siem roznych vidaŭ cukierak», — chvalicca šviedski chłopčyk u kramie padčas tradycyjnaha Łardahshodzisa. Što heta za tradycyja takaja i čamu dziakujučy joj u Šviecyi dzieci majuć adny z najzdaraviejšych zuboŭ u Jeŭropie, raźbirałasia BBC.

 Fota: pixabay.com

Darosłyja šviedy, kolki siabie pomniać, chodziać u subotu pa cukierki. I svaich dziaciej z samaha dziacinstva pryvučvajuć tak rabić.

«Pa-pieršaje, heta vielmi karysna dla zuboŭ», — ličyć Ryčard Telstrom, śpiecyjalist u historyi ježy. Kali čałaviek jeść cukierki štodnia i pastajanna, u jaho rocie ŭvieś čas spryjalnaje asiarodździe dla bakteryj, i adpaviedna, zuby psujucca chutčej.

Kali ž łasavacca sałodkim adzin raz na tydzień, chaj sabie i ŭ vialikich kolkaściach, i paśla hetaha pačyścić zuby — škody budzie našmat mieniej.

Baćkam takaja zaviadzionka vielmi dapamahaje, kali dzieci prosiać cukierki ŭ pracoŭny dzień. Arhumient «nie, bo siońnia ž nie subota» tut spracoŭvaje.

Pa-druhoje, pachod pa cukierki ŭsioj siamjoj — heta cełaja padzieja. Vialikaja častka radaści Łardahshodzisa (a pa-šviedsku heta značyć «subotnija cukierki») źviazanaja nie z samim pajadańniem sałodkaha, a z pradčuvańniem, z abmierkavańniem, u jakuju kramu siamja pojdzie.

«Ja ceły tydzień dumaju, jakuju cukierku kuplu ŭ subotu», — kaža dziaŭčynka z poŭnym pakietam słavutych šviedskich słodyčaŭ — roznakalarovych marmieładzinak, draže, ladziašykaŭ i hareškaŭ u hłazury.

Historyja naradžeńnia hetaj tradycyi, pry hetym, nie takaja miłaja.

Usio pačałosia paśla Druhoj Suśvietnaj vajny, kali ŭłady Šviecyi ekśpierymientavali nad pacyjentami psichijatryčnych klinik. Jany chacieli vyśvietlić, ci sapraŭdy sałodkaje psuje zuby, i karmili pacyjentaŭ sałodkim štodnia.

Kali ž suviaź pamiž vialikaj kolkaściu cukru i karyjesam paćvierdziłasia, ułady pačali rekamiendavać žycharam jeści mienš sałodkaha i prapanavali kuplać cukierki tolki raz na tydzień.

8 prykmiet, što vaš chrap moža być niebiaśpiečny

Kolki treba spać, kab źbierahčy mozh ad demiencyi

Kamientary

Ciapier čytajuć

Kupla kvatery praz kaapieratyŭ zamiest ipateki: jak pracuje sistema, padobnaja da piramidy, i što kažuć udzielniki i ekśpiert1

Kupla kvatery praz kaapieratyŭ zamiest ipateki: jak pracuje sistema, padobnaja da piramidy, i što kažuć udzielniki i ekśpiert

Usie naviny →
Usie naviny

Kala Biełaviežskaj puščy stvarajuć muzyčnuju trasu ź pieśniaj «Pieśniaroŭ»

U minskim zaaparku praviaduć fiestyval ahniu. Kažuć, što žyvioły buduć u pamiaškańniach, tamu ŭsio narmalna4

Jašče adzin łajnier izalavali z-za virusa — na borcie Ambition pamior pasažyr1

Tramp prylacieŭ u Kitaj

Abnoŭlena baza vyšuku Rasii: ciapier u joj amal 6 000 biełarusaŭ5

Piaskoŭ: Zialenski pavinien addać USU zahad spynić ahoń, kab Maskva i Kijeŭ mahli pierajści da poŭnafarmatnych pieramoŭ29

Łatvija źbirajecca całkam skasavać aŭtobusnyja pajezdki ŭ Biełaruś40

Vice-śpikierka KR Lizavieta Prakopčyk źviarnułasia z prośbaj dapamahčy joj z pazykami na $12 tysiač. Što z hetaha vyjšła?28

Marka Rubia palacieŭ u Kitaj u spartyŭnym kaściumie, jak u Madura7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kupla kvatery praz kaapieratyŭ zamiest ipateki: jak pracuje sistema, padobnaja da piramidy, i što kažuć udzielniki i ekśpiert1

Kupla kvatery praz kaapieratyŭ zamiest ipateki: jak pracuje sistema, padobnaja da piramidy, i što kažuć udzielniki i ekśpiert

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić