Hramadstva44

Cichanoŭskaja: Łukašenku nie źmieniš, treba pierastać vieryć u hetyja iluzii

Na vychadnych u Minsku projdzie pratestancki fiestyval, na jaki pryjedzie blizki da Donalda Trampa prapaviednik Franklin Hrem. Jon ža — siabar śpiecpasłańnika prezidenta ZŠA Džona Koŭła. Ci naviedaje sam śpiecpasłańnik Minsk u bližejšyja dni, pakul nieviadoma, ale vydańnie «Lusterka» spytała ŭ lidarki demsił Śviatłany Cichanoŭskaj, ci jość niejkija padrabiaznaści pra čarhovy vizit śpiecpasłańnika ŭ našu krainu i mahčymaje vyzvaleńnie palitviaźniaŭ.

Śviatłana Cichanoŭskaja. Fota: Marek Antoni Iwanczuk NurPhoto via Getty Images

Lidarka demsił nie paćvierdziła, ale i nie abvierhła infarmacyju pra mahčymy pryjezd Džona Koŭła ŭ Minsk na pratestancki fiestyval.

«Ale chaču skazać, što nivodzin ź vizitaŭ Džona Koŭła nie prachodziŭ biez vyzvaleńnia ludziej. Tamu my, viadoma, čakajem, što budzie novaja hrupa, — skazała Cichanoŭskaja.

— Što dla nas važna — my zaŭsiody padkreślivajem heta ŭ kamunikacyi z našymi partniorami — kab ludzi mieli vybar: zastavacca ci źjazdžać. Kali ludziej departujuć — pakidajcie dakumienty, bo heta dadatkovaja, viadoma, nahruzka na plečy i Litvy, i Polščy. Našy partniory, viadoma, danosiać hetyja pazicyi. Ale heta ž režym, u ich zadača napaskudzić.

Ale, viadoma, my vielmi čakajem novuju hrupu, i ŭ nas usio padrychtavana. Taksama my prosim padymać pytańnie spynieńnia represij. Tamu što partniory taksama razumiejuć i bačać, što sadžajuć novych ludziej. Tamu amierykancy pracujuć pastupova: pryjarytet — vyzvalić ludziej, a dalej užo raźvićcio padziej abmiarkoŭvać».

U adkaz na aściarohi, što ŭ ZŠA mohuć skončycca ryčahi dla abmienu, Cichanoŭskaja adznačyła, što instrumientaryj «značna bolšy, čym sankcyi».

«U amierykancaŭ jość inšyja, skažam tak, morkaŭki, jakija jany mohuć vykarystoŭvać. Heta moža być i viartańnie da raniejšaha stanu, jaki byŭ daŭniej. Tak vybudavanaja amierykanskaja sankcyjnaja sistema, — ličyć Cichanoŭskaja. — Adzinaje, što vielmi važna — varta paźbiahać palityčnaha pryznańnia režymu».

Lidarka demsił adznačyła, što samy vialiki ryčah cisku na dziejańni Łukašenki znachodzicca ŭ Jeŭropy.

«Ja spadziajusia, usie ŭśviedamlajuć, što kab nie mocnyja sankcyi Jeŭrapiejskaha sajuza, to ŭ režymu nie było b namieru vypuskać ludziej, — kaža Cichanoŭskaja. — Tamu što amierykanskija sankcyi bieź jeŭrapiejskich, skažam tak, sankcyj — jany nie nastolki efiektyŭnyja.

Viadoma, u marach Łukašenka bačyć niejkuju «vialikuju ŭhodu». Ale ŭsio ž taki my vierym, što amierykanski bok nie budzie akazvać nijakaha cisku na jeŭrapiejskija krainy, kab źmianić ich palityku. Tamu što jeŭrapiejskija sankcyi — heta vielmi efiektyŭny i mocny instrumient supraćdziejańnia režymu.

— Ja razumieju, viadoma, ludziej, jakim zdajecca, što kali Jeŭropa zdymie sankcyi, to Łukašenka imhnienna i ludziej vyzvalić, i prymie ŭsich nazad. Heta iluzija. I nam treba ŭžo pierastać pamylacca, — praciahvaje lidarka demsił. —

Znoŭ ža, jašče raz chaču padkreślić — ja razumieju, što ludziam zdajecca, što lubuju mahčymaść treba vykarystoŭvać, kab ludziej vyzvalili. Ale prosta heta nie spracuje. Tamu što zadača Łukašenki — prynizić Jeŭropu, prymusić jaje kapitulavać.

Naprykład, kali kažuć pra Litvu, to chočuć, kab litoŭskija palityki pryjechali ŭ Minsk na pakłon. Ale tak dyjałoh nie viadziecca. Kali ŭ vas surjoznyja namiery da deeskałacyi, tak, to vy dla hetaha robicie peŭnyja kroki. Heta nie pavinna vyhladać jak prymus da pieramoŭ, jak było i z hruzavikami, i z šarami… I ŭsie našy partniory heta razumiejuć.

Sankcyi, režym izalacyi, režym niepryznańnia — heta ŭsio instrumienty cisku na režym Łukašenki. Ale ludziam zdajecca, što voś zaraz toj samy čas, kali treba adkručvać nazad.

Sami biełarusy jak byccam by pačynajuć pierastavać u siabie vieryć. Ale jašče ž nie dacisnuli, jość jašče impet. A ja nastolki vieru ŭ našu siłu, u toje, što biełarusy źmianilisia, što mianie pakul nichto nie pierakanaŭ — nijakaja prapahanda i nijakija napadki na biełarusaŭ. Ja dumaju, što my prosta vyraśli dastatkova dla taho, kab davieści spravu da kanca, nie kinuć na paŭdarozie».

Cichanoŭskaja taksama adznačaje, što, zaklikajučy jeŭrapiejcaŭ admianiać sankcyi i iści na pieramovy z Alaksandram Łukašenkam, mnohija zabyvajuć pra faktar vajny.

«Ale my ž bačym i aściarohi, jakija vykazvaje prezident Zialenski i jaho atačeńnie: vyhladaje tak, što ŭ Biełarusi rychtujucca da niejkaj eskałacyi, da niejkich pravakacyj. I ŭsio heta, viadoma, jeŭrapiejskija partniory ŭsprymajuć surjozna, — kaža jana. —

My razumiejem, što Łukašenka ŭ lubym vypadku budzie słužyć intaresam Rasii, a nie biełaruskim nacyjanalnym intaresam. Tamu ja razumieju Jeŭropu i toje, jak jana reahuje na heta. Nam, biełarusam, treba samim pierastać vieryć u hetyja iluzii. Jak byccam nas znoŭ historyja ničomu nie vučyć.

My ž pavinny vyvučyć, što takija situacyi ŭžo byli. I ni da čaho nie pryviali. Voś ja zaraz viarnułasia sa Šviecyi, dzie razmaŭlali z adnymi z pradstaŭnikoŭ kiraŭnictva krainy. Jon dzialiŭsia, što jašče da 2020 hoda, u 2018—2019 hadach kraina vydzialała vialikuju sumu hrošaj na padtrymku arhanizacyj i inicyjatyŭ u Biełarusi, spadziejučysia, što budzie libieralizacyja. Jany ŭsimi siłami chacieli dapamahčy. I voś nastaŭ 2020-y, i jany bačać: ničoha nie atrymałasia. Kolki ty ni ŭkładaj, čałavieka nie źmieniš».

Kamientary4

  • Filipp
    13.05.2026
    "Cichanoŭskaja: Łukašenku nie źmieniš, treba pierastać vieryć u hetyja iluzii"©
    Cikava, a chto ŭ ich vieryć?
  • Biełarus' 4ever
    14.05.2026
    Naturalna, što valet musić adkazać za svaje złačynstvy pierad biełaruskim narodam i zaadno pierad susiedziami. Biełaruski sud ci Gaaga - nie istotna
  • Inta Inta Intares
    14.05.2026
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Były biełaruski milicyjanier šukaje «parodzistuju pryhažuniu». Nazyvaje siabie miljanieram, a sam sudzicca z byłoj žonkaj za alimienty21

Były biełaruski milicyjanier šukaje «parodzistuju pryhažuniu». Nazyvaje siabie miljanieram, a sam sudzicca z byłoj žonkaj za alimienty

Usie naviny →
Usie naviny

Redaktarka «Biełsata» Alina Koŭšyk papiaredziła pra fejkavyja paviedamleńni, razasłanyja machlarami ad jaje imia

Maładuju ajcišnicu z Innowise Group asudzili za palityku5

Haryć naftapierapampoŭnaja stancyja ŭ Baškartastanie

«Za ŭsio, uklučajučy ramont, vyjdzie $10 000 pa kursie». Jak minčuk buduje dom z marskoha kantejniera5

Biełaruska mocna schudnieła na aziempiku i raskazvaje, čamu heta ciažka28

Ułaśnik «Miasnoj hubierni» prasoŭvaje na estradu vaśmihadovuju dačku. Jana ŭžo paśpieła zaśviacicca ŭ akcyi ŭ padtrymku Łukašenki13

Iran admoviŭsia vieści pieramovy z ZŠA biez vykanańnia piaci ŭmoŭ8

U Biełarusi stali stavić aŭtamaty ź picaj. Jaki tam asartymient?1

Trahiedyja Čornaj carkvy. Jak u 1920‑ia navukoŭcy sprabavali ŭratavać pomniki BSSR ad praletaryjaŭ5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Były biełaruski milicyjanier šukaje «parodzistuju pryhažuniu». Nazyvaje siabie miljanieram, a sam sudzicca z byłoj žonkaj za alimienty21

Były biełaruski milicyjanier šukaje «parodzistuju pryhažuniu». Nazyvaje siabie miljanieram, a sam sudzicca z byłoj žonkaj za alimienty

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić