Łukašenka ŭpieršyniu pryznaŭ udzieł Biełarusi ŭ vajnie va Ukrainie
Alaksandr Łukašenka ŭpieršyniu publična pryznaŭ, što Biełaruś biare ŭdzieł u «śpiecyjalnaj vajennaj apieracyi va Ukrainie». Jon vykarystaŭ hety prydumany ŭładami Rasii eŭfiemizm, kab nie kazać słova «vajna». Svaju zajavu jon zrabiŭ na naradzie pa pytańniach vajennaj biaśpieki ŭ Minabarony Biełarusi 4 kastryčnika. Jaho słovy pieradaje dziaržaŭnaje ahienctva BIEŁTA.

«Što tyčycca našaha ŭdziełu ŭ śpiecyjalnaj vajennaj apieracyi va Ukrainie, my ŭdzielničajem tam. My hetaha nie chavajem. Ale my nikoha nie zabivajem. My nikudy nie pasyłajem svaich vajskoŭcaŭ. My nie parušajem svaje abaviazki», — zajaviŭ kiraŭnik biełaruskaj administracyi.
«Naš udzieł u tym, kab nie dapuścić raspaŭsiudžvańnia hetaha kanfliktu na terytoryju Biełarusi, pa-pieršaje. Pa-druhoje, nie dapuścić naniasieńnia ŭdaru pa Biełarusi pad prykryćciom śpiecyjalnaj vajennaj apieracyi z boku Polščy, Litvy i Łatvii. Jak ja kazaŭ, u śpinu ruskim stralać nichto nie budzie z terytoryi Biełarusi. Voś naš udzieł», — skazaŭ jon.
Łukašenka taksama zajaviŭ, što Ukraina «sama pravakuje na miažy». Pavodle jaho słovaŭ, susiedniaja kraina ściahnuła da biełaruskaj hranicy da 15 tysiač vajennasłužačych, ažyćciaŭlaje tam inžyniernaje abstalavańnie błokpastoŭ i ahniavych pazicyj.
«Nie prosta zabarykadziravałasia, a pabudavała ścianu. Pastajanna viadzie aptyčnuju, radyjoelektronnuju, radyjotechničnuju raźviedku našaj terytoryi, vojskaŭ, abjektaŭ. Čaściakom z parušeńniem svaimi bieśpiłotnikami linii dziaržaŭnaj miažy. I ŭ toj ža čas pieražyvajuć i paracca nakont taho, «ach, jak by Biełaruś nie ŭstupiła ŭ vajnu». I pastajanna pravakacyi na hranicy», — skazaŭ Łukašenka.
Jon prahnazuje dalejšuju eskałacyju kanfliktu. «U najbližejšy čas nie treba čakać źnižeńnia napružanaści. Naadvarot, Rasija naraścić namahańni ŭ śpiecyjalnaj vajennaj apieracyi. Zachad u svajoj vajnie ź joj budzie imknucca jašče bolš uzbrojvać Ukrainu», — miarkuje jon.
U toj ža čas Łukašenka «ŭpeŭnieny, što ŭ Biełarusi niama nieabchodnaści abjaŭlać mabilizacyju», — cytuje jaho BiełTA.
-
Pamiatajecie viciebskaha turemnaha błohiera, jakoha ŭ čarhovy raz adpravili za kraty? Jamu pašancavała z apielacyjaj
-
Prapahandysty razhaniajuć fejk pra vydaleńnie artykuła pra Chatyń u Vikipiedyi
-
«Čeki, usio da dna, kožnuju skrynačku adčyniajuć». Što kažuć pra pravierki na miažy biełarusy, jakija niadaŭna viartalisia z Polščy
Kamientary
A vsie potomu,čto Mir iźmieniłsia,vsie uvidieli nieilluzorno sostojanije vtoroj armii trieťjeho mira i tiepieŕ Zapad budiet potichońku-polehońku vhoniať anriessorov v paleolit. Tiebie nie pomožiet nikto. Ty postarałs,čtob nienavisť k tiebie tolko rosła.