U Dziarždumie prapanavali ścierci tvar Barbary Brylskaj u filmie «Ironija losu». Bo taja raskrytykavała Rasiju
Barbara Brylska padtrymała aktrysu Liju Achiedžakavu, kali jaje za padtrymku Ukrainy źniali z usich rolaŭ u «Sučaśniku» i paraiła joj źjechać z Rasii. Prapanova aburyła namieśnika staršyni kamiteta Dziarždumy pa raźvićci hramadzianskaj supolnaści Volhu Zańko.

«Naša kraina padaryła joj słavu i pašanu, ale my taksama lohka možam i ścierci hetuju aktrysu z «Ironii losu», — prystrašyła deputatka. U jakaści ilustracyi taho, jak možna ścierci tvar polskaj aktrysy, deputat apublikavała frahmient filma, u jakim aktrysa zamienienaja z dapamohaj dypfiejka na Valancinu Tałyzinu, jakaja ahučvała Brylsku.
Brylska, kamientujučy situacyju z Achiedžakavaj, raskazała, što rasijanie vymušanyja žyć u halečy:
«Prostyja ludzi ŭ Rasii pakutujuć ad ludziej, jakija nie mohuć padzialić uładu, jakaja dryžyć za svaje hrošy. Ruskija pavinny zrazumieć, što žyć u hetym h**nie, u jakim jany žyvuć, nielha».
Aktrysa zajaviła, što dobra ŭ Rasii žyvuć tolki ŭ Maskvie i Pieciarburhu, u inšych rehijonach situacyja «katastrafičnaja»:
«Astatni narod pahladzicie, jak žyvie… Omsk, Navasibirsk… My prylatajem tudy, i mnie strašna vychodzić z samalota. Tam paŭsiul haleča, tam niemahčyma žyć».
Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary
Vidieła pieriediełannyj variant s psievdoNadiej. Takoje priśnitsia, zaikoj stať možno.