Śviet1616

Prezidentka Małdovy Maja Sandu žyvie ŭ dvušcy. A kolki jana zarablaje?

Niekatoryja detali svajho žyćcia Maja Sandu raskazała ŭ intervju Juryju Dudziu.

Majia Sandu Maia Sandu
Maja Sandu. Skryn videa: vdud / YouTube

Maja Sandu raskazała, što prezidenckaja rezidencyja Kondryca, jakaja była pabudavana jašče ŭ 1960-ja hady, ciapier pustuje. Prezidentka žyvie ŭ svajoj dvuchpakajovaj kvatery, jakuju kupiła ŭ 2003 hodzie.

Jak jana tłumačyć, pražyvańnie ŭ rezidencyja aznačaje dadatkovyja vydatki dla dziaržavy. «Mnie niama patreby sialicca tut. Ja narmalna žyvu ŭ svajoj kvatery, jak žyła da taho, jak stała prezidentam».

Da taho ž, zaŭvažaje Sandu, pražyvańnie ŭ Kišyniovie skaračaje čas na darohu da pracy.

Niekatory čas rezidencyja ŭ Kondrycy vykarystoŭvałasia dla pražyvańnia biežancaŭ z Ukrainy. Paśla płanavali ŭ joj stvaryć kulturny centr. Ale heta patrabavała vialikich inviestycyj. Tamu było vyrašana adkłaści heta, bo «jość inšyja nieabchodnaści».

Kvatera Sandu znachodzicca ŭ šmatpaviarchovym domie. Na pieršym paviersie doma jość čałaviek, jaki achoŭvaje padjezd. Pa słovach Sandu, «heta lepš dla ŭsich, bo jany taksama adčuvajuć siabie ŭ biaśpiecy».

Jana zhadvaje, što adnojčy, užo paśla taho, jak jana stała prezidentkaj, jaje kvateru zatapili susiedzi źvierchu.

Maja pryznajecca, što śniadanak hatuje sabie sama, a voś abied joj na pracu prynosić maci. Časam Sandu sama chodzić u mahazin pa pradukty.

Navošta Sandu rumynski pašpart

Maja Sandu maje rumynski pašpart. Jana atrymała hramadzianstva susiedniaj krainy 13-15 hadoŭ tamu. «U maich babuli i dziaduli byli pašparty Rumynii. Jak i dla inšych ludziej, dla mianie było važna mieć rumynski pašpart».

Ciapier, pa słovach prezidentki Małdovy, u krainie miljon čałaviek maje rumynski pašpart. Jana ŭdakładniaje, što pašpart hramadzianina Rumynii — heta jeŭrapiejski pašpart, tamu «ŭ Jeŭrapiejskaha sajuza ŭžo ŭ Małdovie jość miljon svaich hramadzian, heta pavinna zrabić naš šlach u Jeŭrapiejski Sajuz jašče karaciejšym».

Kolki zarablaje prezidentka Małdovy

Da taho, jak stać prezidentkaj, Sandu pracavała ŭ Suśvietnym banku. Tam jaje zarobak składaŭ 10 tysiač jeŭra ŭ miesiac. Ciapier jaje aficyjny zarobak prezidenta krainy kala 850 jeŭra.

Adpaviedna dekłaracyi, jakuju jana padała, źbieražeńni ŭ Sandu «amal skončylisia», ciapier jana žyvie na adzin zarobak.

Sandu tłumačyć, što źbieražeńni joj dapamahli ŭ palityčnaj dziejnaści: «Kali my stvarali partyju, u mianie niekalki hadoŭ uvohule nie było zarobku. U partyi na heta nie było hrošaj. U nas byŭ tolki adzin čałaviek, jakomu my płacili zarobak. Usie astatni vykonvali pracu jak vałanciory. Tamu toje, što ŭ mianie byli źbieražeńni, mnie vielmi dapamahło».

Kamientary16

  • Josik
    08.05.2024
    Małajčyna. Nichto z saboj u trunu nie zabiare rezidencyi, miljardy, hadzińniki, lehkaviki z samalotami. Kahości buduć pamiatać, kamuści ludzi buduć ḱvietki prynosić, a čyjuści mahiłu schavajuć, bo nie ḱvietki paniasuć, a pas.kać buduć prychodzić.
  • Maksim Dizajnier
    08.05.2024
    10 tysiač jevro v Mołdovie, hdie po 150 za sčasťje?A potom 850?Smotritie bolšie Vdudia, pamiarkounyja. Bystrieje kołchoz "Zaria" zakončitsia.
  • NIEłukabot
    08.05.2024
    Voś usio raskazała, prazrysta i zrazumieła.
    Dzie deklaracyi našaj jasnavialmožnaj lidarki i jejnaj śvity? Ci znoŭ skaža: nie vašaja sprava - idzicie ŭ svajho Łukašenki pałacy ličycie?

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy1

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy

Usie naviny →
Usie naviny

«Da hetaha času nie vieru, što vyžyŭ». Raspovied adzinaha vyžyłaha ŭ katastrofie samalota Air India, jaki raźbiŭsia ŭ Achmiedabadzie

Chłopca, jaki ŭ Lebiedzievaj beściŭ Jeŭropu, asudzili za ŭdzieł u pratestach i ŭchileńnie ad vojska6

Łukašenka zapatrabavaŭ ad vajskoŭcaŭ vynajści cud-mašynu dla baraćby z dronami9

Rasijanie zapuścili ŭ Biełarusi dziŭny miesiendžar — rehistracyja pa numary telefona, a voś vydalicca možna tolki kali dazvolać34

Džon Kienedzi i Robiert Kienedzi zhulajuć na kłubnym čempijanacie śvietu pa futbole ŭ ZŠA. Pryčym u adnoj kamandzie

Pałavoje vyśpiavańnie robicca ŭsio bolš rańnim, a psichałahičnaja darosłaść — poźniaj. I heta prablema4

Dziciačy centr, jaki admoviŭ dziaŭčynie ŭ pracaŭładkavańni za biełaruskuju movu, ułady pravieryli i znajšli parušeńni2

U Izraili 1 zahinuŭ, 40 paranienych ad iranskaj balistyki. Pačałasia treciaja chvala ŭdaraŭ pa Iranie11

«Hety fest nie tolki dla kajfu». Arhanizatary fiestyvalu Tutaka raskazali pra sioletnija płany i pierśpiektyvy10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy1

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić