Śviet33

Małady eks-dyrektar Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja Biełarusi ŭznačaliŭ miemaryjał «Katyń» u Rasii

Były dyrektar Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja Biełarusi Pavieł Sapoćka ŭznačaliŭ rasijski miemaryjalny kompleks «Katyń». Biełaruski kulturołah zastupiŭ na novuju pasadu 22 traŭnia, paviedamili ŭ kompleksie.

Fota: Miemaryjał «Katyń»

Sapoćka vučyŭsia ŭ BDUKM, dzie skončyŭ u tym liku aśpiranturu i pracavaŭ vykładčykam, a taksama ŭ Akademii kiravańnia. U 2018 hodzie ŭ 26 hadoŭ kulturołah uznačaliŭ Nacyjanalny histaryčny muziej.

Dyrektara ličyli prateže ministra kultury Juryja Bondara. U 2020 hodzie jon pakinuŭ ministerskaje kresła, a chutka i Sapoćka pajšoŭ z muzieja, uznačaliŭšy nieŭzabavie Nacyjanalnaje ahienctva pa turyźmie.

Tady čynoŭnika na staronkach haziety administracyi Łukašenki raskrytykavaŭ prapahandyst Andrej Mukavozčyk — jon abvinavaciŭ Sapoćku ŭ tym, što ŭ jahonaj kamandzie ŭ muziei pracavała zanadta šmat apazicyjanieraŭ, dy i ŭ samoha eks-dyrektara niama nivodnaha zapisu za 2020 hod u sacsietkach.

Nacahienctva pa turyźmie Sapoćka pakinuŭ u 2022 hodzie, paśla jon pracavaŭ dyrektaram kulturna-dziełavoha centra «Biełhazaŭtaservisu».

Miemaryjalny kompleks «Katyń» byŭ adkryty ŭ Katynskim lesie pad Smalenskam u 1998 hodzie ŭ pamiać pra polskich aficeraŭ, rasstralanych u 1940 hodzie supracoŭnikami NKUS, a taksama pra achviaraŭ palityčnych represij u SSSR.

Apošnim časam rasijskija palityki i praŭładnyja historyki sprabujuć znoŭ pierahledzieć temu katynskaha rasstrełu i ŭziać za asnoŭnuju savieckuju viersiju — zhodna ź joj, polskich aficeraŭ, siarod jakich byli i biełarusy, rasstralali nacysty.

Kamientary3

  • Pytańniečka
    28.05.2024
    Chto sunie hetaje ničtožastva?
  • Geschichte
    28.05.2024
    Chaj vyvučyć historyju, pajeździć dy svaimi vačami pabačyć što zrabili káty napiarod čym łuchtu dzieciam padsoŭvać. Moža dałučajecca chacia b nia škołu a jakija fakultatyvy dla studentaŭ adkryje pra zdraćvianieły kraj
  • Majo imia
    28.05.2024
    Toje, što rasstralali nacysty - adnaznačna. Inšaja sprava, što nacysty byli nie niamieckija.

Ciapier čytajuć

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu1

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Usie naviny →
Usie naviny

Para padmanvała mužčyn na sajtach znajomstvaŭ — klunuli 60 čałaviek1

«Łukašenka nazvaŭ nas deziercirami». Historyja biełaruski, jakaja ŭ 1970‑ja ŭciakła ź biełaruskaha kałhasa ŭ Litoŭskuju SSR2

Žycharku Maładziečna, jakaja vyjšła ź bieł-čyrvona-biełym ściaham u pieršyja dni vajny, asudzili da 3 hadoŭ kałonii2

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca13

Cichanoŭskaja pryjechała na Samit jeŭrapiejskich lidaraŭ u Jerevan3

U Kamianieckim rajonie ŭčora prapała siamihadovaja dziaŭčynka. Jaje znajšli ŭ vadzie1

Zatrymanyja Volha Muskaja i Valery Krasnahir1

Sieviaryniec vydaje knihu, dzie budzie 71 biełaruski chram, što jon namalavaŭ z turmy i kałonii dla syna2

Z čornaha śpisu artystaŭ prybrali try hurty. Dazvolili navat «Kino»11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu1

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić