Hramadstva1212

50 dzieciam admovili. U biełaruskamoŭnaj himnazii Vilni zamała miescaŭ, baćki prosiać nabirać bolš kłasaŭ

U Vilni prablema: nie ŭsie achvotnyja vučycca pa-biełarusku mohuć trapić u himnaziju imia Francyska Skaryny. U 2019 hodzie ŭ himnazii na 1 vieraśnia było 234 vučni, u 2023-m amal udvaja bolej — 408. Baćki sprabujuć damahčysia pavieličeńnia naboru, ale pakul biez pośpiechu.

Vilenskaja himnazija imia Francyska Skryny. Fota z sajta himnazii

Sioleta 50 dziaciej, baćki jakich padali zajaŭki ŭ Skarynaŭku (adzinuju ŭ Litvie biełaruskamoŭnuju ŭstanovu adukacyi), atrymali admovu. Takija ličby nazyvajuć baćki. U minułym hodzie situacyja była anałahičnaj, tamu źjaviłasia inicyjatyŭnaja hrupa baćkoŭ. Bolšaść ź ich składajuć ludzi, jakija apynulisia ŭ Vilni paśla 2020 hoda, ale jość i tyja biełarusy, jakija daŭno žyvuć u Litvie. Hałoŭnaja meta — pašyryć mahčymaści dla biełaruskich dziaciej navučacca na rodnaj movie.

— Spačatku była ideja stvaryć jašče adnu biełaruskamoŭnuju škołu, bo Skarynaŭskaja himnazija pierapoŭniena i mohuć być składanaści z tym, kab vyłučyć pamiaškańni dla novych kłasaŭ, — raskazaŭ «Našaj Nivie» tata dźviuch dziaŭčatak Vadzim.

Ale baćki zrazumieli, što dabicca adkryćcia novaj ustanovy adukacyi na siońnia nierealna, tamu prosiać chacia b pašyryć užo isnujučuju biełaruskuju himnaziju.

Da 2021 hoda Skarynaŭcy, naadvarot, składana było nabrać nieabchodnuju kolkaść biełaruskamoŭnych vučniaŭ. U vyniku administracyja himnazii navat zaachvočvała pastupać dziaciej ź litoŭskich siemjaŭ, jakija chacieli vučycca na ruskaj movie. Baćki razumieli, što heta było adekvatnaje rašeńnie dla vyžyvańnia navučalnaj ustanovy.

Ale pačynajučy z 2021 hoda ŭ Vilniu skiravaŭsia patok biełarusaŭ, jakija ratavalisia ad represij u Biełarusi. Pryčym heta byli pieravažna ludzi z vysokim uzroŭniem adukacyi i nacyjanalnaj śviadomaści, IT-śpiecyjalisty, intelektuały, kvalifikavanyja kadry. Mnohija ź ich chacieli b hadavać dziaciej u biełaruskamoŭnaj himnazii.

Miescaŭ stała ŭ himnazii stała brakavać. 

Mama chłopčyka, jakoha sioleta nie ŭziali ŭ Skarynaŭku, padzialiłasia mierkavańniem u sacyjalnych sietkach:

— Ciapier u Vilni šmat biełaruskich dziaciej, i im by iści vučycca ŭ biełaruskuju himnaziju. Adnak jany tudy nie mohuć trapić, bo miescaŭ niama. Cicha nie zadavalniajuć zajaŭki i tym samym vyšturchoŭvajuć dziaciej u ruskamoŭnyja škoły. 

Sama žančyna adznačyła, što jana vymušana addała syna ŭ litoŭskamoŭnuju škołu. Praz hod chłopčyk užo dobra razmaŭlaje, čytaje i piša na litoŭskaj. Niahledziačy na toje, što syn adaptavaŭsia na novym miescy, maci pa-raniejšamu choča pieravieści jaho ŭ Skarynaŭskuju himnaziju, kab jon vučyŭ rodnuju movu.

Siarod tych, chto atrymaŭ admovu ŭ himnazii imia Francyska Skaryny, była i dačka Maryny Abramovič. Žančyna nie biez sumu adznačaje, što ŭžo treci hod zapar nie moža addać dzicia ŭ adzinuju biełaruskamoŭnuju himnaziju ŭ Vilni.

— My kansultavalisia i ź vilenskim samakiravańniem (tak u Vilni nazyvajecca harvykankam — NN). Źbirali podpisy, kab stvaryli bolš biełaruskamoŭnych miescaŭ u škołach — pieršapačatkova sabrali bolš za 300. My taksama razumieli, što budzie pytańnie i z pošukam nastaŭnikaŭ dla novych vučniaŭ, tamu na praciahu hoda dapamahali biełaruskim nastaŭnikam paćviardžać svaje dypłomy ŭ Litvie. Heta była i svajho rodu padtrymka, bo nastaŭnikam ź Biełarusi nie vielmi prosta pracaŭładkavacca ŭ inšaj krainie.

Maryna adznačaje: biełarusy ŭ Litvie aficyjna ličacca nacyjanalnaj mienšaściu i zhodna ź miascovym zakanadaŭstvam majuć prava na adukacyju na rodnaj movie.

Žančyna kaža, što inicyjatyŭnaja hrupa padkazvała dyrekcyi himnazii roznyja varyjanty. Adnym ź ich było stvareńnie filijałaŭ Skarynaŭki.

— Nasamreč, u Vilni heta dastatkova častaja praktyka, kali adna škoła maje niekalki filijałaŭ u roznych rajonach horada.

Na praktycy heta vyhladaje tak: kali ŭ adnoj škole nie vielmi šmat vučniaŭ i isnujuć volnyja pamiaškańni, haradskija ŭłady mohuć puścić u ich dla zaniatkaŭ dziaciej ź inšaj škoły. Tady ŭ adnym budynku isnujuć niekalki ŭstanoŭ adukacyi adnačasova.

Maryna kaža, što zhodna ź litoŭskim zakanadaŭstvam, minimum dziaciej u adnym kłasie dla škoł nacyjanalnych mienšaściaŭ — 12 čałaviek, maksimum — 26. To-bok tearetyčna možna było b padzialić pierapoŭnienyja kłasy Skarynaŭki napałovu — i dzieci, i piedahohi ad hetaha b tolki vyjhrali. Plus źjaviłasia b mahčymaść usio ž nabrać bolš biełaruskich dziaciej.

— Dziaciej dastatkova, kab adkryć jak minimum jašče adnu pačatkovuju škołu. Možna było b adkryć dadatkovyja paraleli Skarynaŭki, jakija b znachodzilisia ŭ inšych škołach — ale dzieci vučylisia b na biełaruskaj.

Aburaje žančynu i toje, što ciapier u Skarynaŭcy šmat dziaciej navučajecca na ruskaj movie — choć u Vilni dastatkova ruskamoŭnych škoł i himnazij, a biełaruskamoŭnaja ŭsiaho adna, i dobra było b, kab pry nabory ŭ jaje addavali pieravahu biełaruskamoŭnym.

Baćki ź inicyjatyŭnaj hrupy kažuć, što zdavacca nie źbirajucca i buduć praciahvać pracu.

— Budziem znoŭ sustrakacca ź vice-meram, šukać niejkija varyjanty. 

U administracyi Vilenskaj himnazii imia Francyska kamientujuć situacyju:

— Na žal, na siońnia nie bačym mahčymaści pašyreńnia himnazii, i ab hetym nieadnarazova havaryli baćkam ź inicyjatyŭnaj hrupy. Pryjom vučniaŭ u himnaziju idzie ŭ adpaviednaści z paradkam, paćvierdžanym haradskim samakiravańniem, i vučni buduć pryniatyja ŭ himnaziju ŭ tym vypadku, kali ŭ kłasach buduć volnyja miescy (apošni etap pryjomu 26 žniŭnia).

Kolki zajavak budzie sioleta i kolki z achvotnych zmohuć pryniać u himnaziju, stanie viadoma 27 žniŭnia, paśla etapu pryjomu.

Kamientary12

  • Vład
    24.07.2024
    [Red. vydalena]
  • Ajoj
    24.07.2024
    [Red. vydalena]
  • Tak atrymlivacca?
    24.07.2024
    Nie dakanca zrazumieŭ z naviny. Vilenskija čynoŭniki nie dajuć dazvoł na pašyreńnie biełaruskaj himnazii ci adkryćcia novaj, tak atrymlivajecca? To bok letuvisam vyhadna kab biełarusy vučylisia pa-rusku?

Ciapier čytajuć

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy122

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy

Usie naviny →
Usie naviny

Žach na piać pavierchaŭ: jak žyvie i pakutuje samaja vialikaja kamunałka Minska4

Axios: ZŠA i RF pracujuć nad sakretnym płanam pa Ukrainie9

Dyviersant na polskaj čyhuncy dapuściŭ dziŭnuju pamyłku — padarvaŭ nie tuju rejku13

«Babaryka byŭ by hodnym prezidentam, ale chunta pazbaŭlajecca ad razumnych ludziej kryminalnymi mietadami». Što pišuć ludzi pra bankira84

Pałata pradstaŭnikoŭ ZŠA prahałasavała za raskryćcio «fajłaŭ Epštejna». Sienat pryniaŭ hetuju pastanovu biez abmierkavańnia4

Zbornaja Kiurasaa ŭpieršyniu ŭ historyi vyjšła na čempijanat śvietu pa futbole

U Minsku zakryli vulicu Masiukoŭščyna adrazu ažno na piać hadoŭ. Što tam adbyvajecca?1

Aryhinalnaja bietonnaja carkva na Teneryfie pryznana najlepšym budynkam hoda ŭ śviecie7

Vyznačylisia kamandy ad Jeŭropy, što napramuju vyjšli na ČS pa futbole, i ŭdzielniki stykavych matčaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy122

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić