U Minsku dabudavali nietypovuju škołu. I pa dyzajnie, i pa śpiecyjalizacyi
Škoła № 227 u «Minsk-Śviet» chutka prymie vučniaŭ. U telehram-kanale «Minskbuda» pakazali, jak budynak vyhladaje ciapier.

Jak paviedamlajuć u «Minskbudzie», na sportplacoŭkach ciapier staviać abstalavańnie, nanosiać raźmietku, zdymajuć upakoŭku z małych formaŭ. Užo hatovyja trybuny dla hledačoŭ i napoŭniena piaskom jama dla skokaŭ.
Abiedźvie čašy basiejna ŭžo napoŭnienyja — jany raźmieščanyja ŭ asobnym budynku. Tut ža harderobnyja, dušavyja.



Unutry budynka prybirajuć: treba navieści čyściniu, rasstavić meblu, padklučyć abstalavańnie.
Škoła raźličana na 1056 miescaŭ. U joj budzie redki napramak — čyhunačny profil. Tamu i afarmleńnie adpaviednaje — naprykład, u faje na ścianie namalavany ciahnik.

Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
Kamientary