Siarhiej Astraviec. Praz haradzienskija akulary22

Prysmak 1968-ha

Hod z asabistaj bijahrafii, razhladaješ niby renthienaŭski adbitak

Francuski film u polskim pierakładzie pakinuŭ prysmak tych časoŭ, pra jakija pamiž saboj havaryli dva persanažy, jašče raz ŭznaviŭ tvaje asabistyja chłapiečyja ŭspaminy.

Chutkasnaja čyrvonaja mašyna. Stały mužčyna viazie maładaho da Paryžu, pasažyra cikavić 68-y hod. Stały ŭdzielničaŭ u traŭni taho hodu ŭ paryskich padziejach, u studenckaj revalucyi. Barykady, bojki z palicyjaj, kaktejl Mołatava. Maładoha cikaviać, aproč usiaho, što tady ŭžyvali ŭ jakaści mocnych srodkaŭ…

Jany jeduć uzdoŭž italjanskaha ŭźbiarežža, miastečki ŭ admietnym mižziemnamorskim styli, maleńkija porty, rybackija sudny, kaviarni na nabiarežnaj, nievialikija hateli. Mnie padabajucca takija ramany-padarožžy abo taksama filmy. Źmieny krajavidu za vaknom zaŭždy sparadžajuć ułasnyja zadumy, siužety. Jany mohuć nie dačakacca papiery, klavišaŭ ź litarami, šryftavych adbitkaŭ. U samalocie zadaloka nie lataŭ, tamu ničoha nie prydumałasia.

Paśla 68-ha adnyja trapili ŭ pjanstva, inšyja ŭ štrafnyja bataljony, a niechta — u psychijatryčny špital,.. — zvonku abyjakava padsumoŭvaje kiroŭca u francuskim filmie.

Paryž. Pajezdka ŭ Niamieččynu. Niečakana šyrokija aŭtabany. Berlin. Taki znajomy hedeeraŭski Aleksander-plac. Haspadar čyrvonaha “Parše” naviedvaje mohiłki, viartajecca ŭ Paryž, zachodzić u apteku. Jaho čakaje žančyna. Noč u hateli. Jon nie čakaje ranicy, źnikaje z pakoju, siadaje ŭ aŭtamabil, što stajaŭ pobač z fantanam nasuprać apteki. Doma jon piša list i biare žmieniu tabletak. Apošni kadar: list na padłozie, były ŭdzielnik traŭnia 68-ha — upaŭšy hałavoj na stoł.

Adkul ja daviedaŭsia pra Paryž? Badaj z taho dakumentalnaha filmu ŭ kinateatry “Naviny dnia” — hetak jon, zdajecca, nazyvaŭsia. Dzie pakazvali chranikalnyja stužki. Potym pračytany na žurfaku “Za škłom” Rabera Miorla. Sarbona, travień 1968. Raman zrabiŭ uražańnie.

Što da Prahi, ab joj ja viedaŭ adrazu. 1986. Z Savietaŭ apynucca u “vitrynie sacyjalizmu”, kantrast mocny. Nie paśpieŭ adaptavacca, za płotam staić z uklučanymi ruchavikami vajskovaja kalona — na Prahu. I ty staiš i nie sychodziš, čakajučy, kali jana zrušyć. Ty ździŭleny, napałochany, uzrušany?

Prynamsi jak aŭtar ja rodam z 68-ha. Upieršyniu adčuŭ, prynamsi ŭpieršyniu zapomniłasia vyraznaje žadańnie zamacavać u pamiaci ŭbačanaje, ułasnyja pačućci… Trymaŭ u pamiaci bolš za dvaccać hadoŭ, pakul nia vyzvaliŭsia, zafiksavaŭšy. Atrymalisia “Mytyja jabłyki”. Apaviadańnie trapiła ŭ pieršy numar adnoŭlenaj ŭ 91-m “Našaj Nivy”, na pieršuju staronku. Heta moj 1968-y.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB

Usie naviny →
Usie naviny

Jak skłaŭsia los kacianiaci, jakoha ratavać na darozie ŭ Breście spynilisia ŭsie kiroŭcy. Na žal, sumna4

Sienatar Hrem: Tramp padtrymaŭ novyja sankcyi suprać Rasii3

Staŭ hierojem Mahiloŭskaha ŭniviera, źbiraŭ falkłor, pracavaŭ na biełarusizacyju sadkoŭ — raskazvajem pra Jaŭhiena Bojku, asudžanaha za salidarnaść z palitviaźniami7

Pratestoŭcy ŭ Sierbii zajavili pra tatalnuju błakiroŭku daroh2

Eks-bramnik zbornaj Hienadź Tumiłovič budzie pracavać trenieram u Izraili

U Bataničnym sadzie dvoje čałaviek atrymali traŭmy pry padzieńni haliny dreva

Ciomny bok miedytacyi i «praktyk asensavanaści»6

Jeŭropa znoŭ bje tempieraturnyja rekordy. U Ispanii — +46°C7

Ministr zamiežnych spraŭ Słavakii zajaviŭ, što, mahčyma, Rasii treba «daravać usio, što adbyłosia»11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB

Piać mutnych momantaŭ u historyi pra danosčyka Bialucina i «śpiecapieracyju» KDB

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić