Uvieś čas my ŭ «Našaj Nivie» zapisvajem typovyja pamyłki, jakija vypraŭlajem u artykułach reparcioraŭ i pazaštatnych aŭtaraŭ. Hetuju padborku rassyłajem supracoŭnikam.
Takim čynam my starajemsia ŭźniać kulturu movy.
Prablema ŭ tym, što sa škoły i ŭniviera ludzi vychodziać ź nietryvałymi viedami biełaruskaj. Da taho ž, daminacyja rasiejskaj movy ŭ haradskim asiarodździ, na radyjo i TV błytaje ludziej. Davodzicca ŭvieś čas nahadvać praviły.
My padumali, što hetyja pamyłki mohuć być cikavyja i čytačam, jakija vučać movu ci lubiać movu. Heta ž typovyja vypadki.
Forma tłumačeńnia — minimalistyčnaja.
pir (ras.) = biasieda, pačostka (bieł.)
HIEdźko, nie Hiadźko (paśla h, k, ch je nie pierachodzić u ja ŭ pieršym składzie pierad naciskam)
hurtU, hurtAM (prymaŭka: «hurtam i baćku lahčej bić») - nacisk na korani zastajecca ŭ hetym słovie
DaryJus, a nie Daryus
Litva, a nie Letuva, litoŭski, a nie letuviski
Maci — linhvistka-nastaŭnica lepš, čym Maci — linhvist-nastaŭnik
rabić žyćcio navokał lepšym, a nie rabić žyćcio navokał lepš
lepš: zarablać da 100 000 jeŭra ZA hod, a nie zarablać da 100 000 jeŭra ŭ hod
uzorny kalektyŭ, a nie prykładny
piesJeŃ lepš, čym piesnJaŬ
Ńju-JorkA, MinskA, BierlinA (nazvy haradoŭ u rodnym skłonie adzinočnaha liku majuć kančatak -a)
nadpisA, etapA, sajuzA, pašpartA, matčA, kodeksA (hetyja słovy ŭ rodnym skłonie adzinočnaha liku majuć kančatak -a)
isłamU, biudžetU, kompleksU, uzdymU (kančatki ŭ rodnym skłonie adzinočnaha liku)
padYšoŭ, padYści (bo prystaŭka skančajecca na zyčnuju, a nie na hałosnuju (pad-iści)
chłJabcy, chłJabcoŭ
straUs
MieKKa
HUŁAH pišam usio vialikimi litarami
sam sAbie adznačyŭ, a nie sam sjabie (u značeńni «u dumkach adznačyŭ, samomu sabie adznačyŭ»)
źjazDŽać, źjazDŽaj
zJelenavoki
damJen
naviedvaŁNaść, a nie naviedvanaść
pravajdAr, štucAr
AsieCIja
ParfJenon
pa susiedstvJe
z ŽoraM, VanieM, MikołaM
paSMJaROTna, a nie paśmiertna
efir žyvy, a nie pramy (= anh. live)
dziasiatka NAJŁiepšych knih, a nie lepšych
kupla, a nie pakupka
dalar daražejŠY za 66 rubloŭ (tut prymietnik, a nie prysłoŭje, jak i ŭ anhlijskaj, francuzskaj ci polskaj movach)
BarancavaHA mora (utvorana ad imieni ŭłasnaha)
LiJanel Mesi
pazbavicca pa-biełarusku, u dobraj stylistycy, heta izbaviťsia, a nie lišiťsia. Heta to get rid of, a nie lose. Najlepšy pierakład słova lišiťsia vymahaje inšaj sintaksičnaj kanstrukcyi ź dziejasłovam «stracić»
Pracahalizm, a nie trudahalizm
Navukoviec raspavioŭ pra hieałahičnyja zahadki Biełarusi: irtuć ź ziamli i kratar ad padzieńnia mietearyta, jaki źniščyŭ usio žyvoje ŭ radyusie tysiač kiłamietraŭ

Kamientary