Zdaroŭje

Što možna zrabić, kab palepšyć zdaroŭje kišečnika

Kali ŭ kišečniku chapaje karysnych bakteryj, heta šmat u čym dapamahaje trymać arhanizm zdarovym. Takija bakteryi palapšajuć imunitet, źnižajuć ryzyku sardečnych chvarob, dyjabietu, astmy, depresii, sindromu razdražnionaha kišečnika i niekatorych vidaŭ alerhii. Ale jak možna palepšyć zdaroŭje kišečnika?

Fota pixabay.com.

U našym arhaniźmie isnujuć tryljony mikraarhanizmaŭ, u tym liku bakteryi, virusy i hrybki, i bolšaja častka ź ich žyvuć u kišečniku. Kišečnyja bakteryi vykonvajuć važnuju pracu — jany dapamahajuć pracesu stravavańnia, to bok spryjajuć rasščapleńniu klatčatki i zasvojvańniu karysnych rečyvaŭ. I heta daloka nie adzinaja ź ich funkcyj, raskazvaje VVS.

Ale kišečnyja bakteryi spryjajuć zdaroŭju tolki tady, kali ich šmat u arhaniźmie čałavieka i kali jany raznastajnyja. Adzin sa sposabaŭ palapšeńnia stanu kišečnaj fłory — adpaviednaja dyjeta, ale navukoŭcy papiaredžvajuć, što, kab adčuć ad jaje efiekt, moža spatrebicca niekalki miesiacaŭ.

Što heta za dyjeta? Pa-pieršaje, treba jeści šmat raznastajnaj raślinnaj ježy. Pryčym heta moža być nie tolki sadavina i harodnina, ale i celnaziernievyja pradukty, babovyja, arechi, nasieńnie, taksama varta dadavać u ježu śpiecyi i travy. Raślinnaja ježa taksama źmiaščaje šmat klatčatki, jakaja duža nieabchodnaja karysnym bakteryjam. Pažadana atrymlivać jak minimum 30 hramaŭ klatčatki na dzień, ale arhanizm padziakuje navat za dadatkovyja štodzionnyja šeść hramaŭ rečyva. Takuju kolkaść klatčatki možna atrymać, naprykład, z dvuch kavałkaŭ celnaziernievaha chleba.

Paźbiahajcie mocna apracavanaj ježy, a taksama nie ŭžyvajcie antybijotyki bieź vialikaj patreby — jany źniščajuć nie tolki «drennyja» bakteryi, ale i karysnyja. Lepiej taksama pierajści na nierafinavany aliŭkavy alej, u składzie jakoha vielmi šmat karysnych dla bakteryj polifienołaŭ. Užyvańnie prabijotykaŭ — naprykład, u składzie naturalnych prabijotykaŭ — taksama spryjaje rostu karysnych bakteryj.

Narešcie, sprava nie tolki ŭ dyjecie, ale i ŭ ładzie žyćcia. Jość danyja, što zdaroŭju kišečnika spryjajuć dobry son, rehularnaja fizičnaja nahruzka i kantrol uzroŭniu stresu.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć8

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Usie naviny →
Usie naviny

U Mieksicy zatrymali lidara kartela «Łos-Rejes» pa mianušcy Ponča1

Na mahile Viački Stankieviča na pomniku — ni słova pa-biełarusku. Voś pra što heta kaža nakont emihrantaŭ, emihracyi i «biełaruskaści ŭnukaŭ»114

Arcybiskup Tadevuš Kandrusievič užo bolš za 10 dzion u balnicy1

Pry vybuchu ŭ Maskvie paciarpieła, padobna, dačka rasijskaha hienierała, jaki kamandavaŭ nastupam na Kijeŭ24

Čynoŭniki pierabłytali numar kvatery i zasialili žančynu nie tudy, a kali jana zrabiła ramont, zapatrabavali pamianiacca z susiedam2

Adnakurśniki ź Minskaha suvoraŭskaha vučylišča zahinuli pa roznyja baki vajny z roźnicaj u piać dzion15

Jak doŭha nie znošvajucca dalary? Voś jaki termin majuć 5, 50 i 100 dalaraŭ2

Kiraŭnicu «Vajłdbieryz» Taćcianu Kim unieśli ŭ bazu «Miratvorca»10

Biełaruski režysior Jaŭhien Karniah stavić u Maskvie śpiektakl pra apošnija dni ŭ bunkiery Hitlera6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć8

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić