Mierkavańni

Šrajbman: Historyja ź Cimanoŭskaj pakazvaje, jak biurakratyčnaja sistema robić mižnarodny skandał z małavažnaha epizodu

Palityčny analityk Arciom Šrajbman u svaim telehram-kanale analizuje incydent vakoł lohkaatletki Kryściny Cimanoŭskaj.

Reuters.com

«Kiejs z atletkaj Cimanoŭskaj — nahladnaja ilustracyja, jak biurakratyčnaja sistema, jakaja ŭvieś hod pazbaŭlałasia ad zvyčki samakantrolu, unutranych strymańniaŭ i reštkaŭ pamiarkoŭnaści da krytyki, robić z absalutna małavažnaha epizodu mižnarodny skandał.

Zamiežnyja žurnalisty časta pytajucca, nu navošta było naryvacca na siektaralnyja sankcyi dziela aryštu Pratasieviča abo navošta było malavać mienavita 80% hod tamu?

A sistema nie pracuje, jana nie prymaje rašeńni, uzvažvajučy ŭsie ryzyki. Stymuły nastrojeny inakš — hasić luboj canoj toje, što moža vyklikać hnieŭ Pieršaha, a kali hnieŭ vyklikany — hasić z padvojenaj siłaj.

Całkam upeŭnieny, što usio raźvivałasia pa takoj schiemie. Cimanoŭskaja publikuje videa z krytykaj spartyŭnych biurakrataŭ, jakija abłažalisia z dopinh-probami inšych spartsmienak i prymušajuć jaje biehčy zamiest ich. Videa padchoplivajuć TH-kanały.

Televizar pracuje ŭ režymie mačyć usio, što padchoplivajuć TH-kanały, u vyniku Cimanoŭskaja — antyhieroj usich navinavych vypuskaŭ dziaržTB. Łukašenka hladzić televizar i aburajecca — my ž dali joj usio, treniravali za naš košt, a jana pijarycca i pościcca. Łukašenka telefanuje i patrabuje źniać Cimanoŭskuju z hulniaŭ i pieršym ža rejsam adpravić u krainu.

Spartyŭnyja čynoŭniki imčacca vykonvać ukazańnie, ale infarmacyja pratočvajecca. Jany vydumlajuć viersiju pra ahlad doktara i niestabilny emacyjny stan spartoŭki. Jana abviarhaje, što daktary jaje navat ahladali. Suśvietnyja ŚMI padchoplivajuć i robiać z historyi skandał, jaki całkam moža abiarnucca dla Biełarusi vyletam z MAK abo inšymi spartyŭnymi sankcyjami.

Hatovy paspračacca, kali tak adbudziecca, nastupnaja stadyja — razmovy pra narychtavanuju pravakacyju i kuplenuju zahadzia Cimanoŭskuju. Znoŭ ža, padazronaje proźvišča. I ŭsio heta jak častka hibrydnaj vajny paśla taho, jak blickryh nie atrymaŭsia. A ŭsio, kab Polščy adyšła Hrodzienskaja vobłaść. Ci zaraz Japonii — Homielskaja?

Ale kali surjozna, heta historyja nie tolki pra miechanizmy pracy našaj dziaržavy, ale i pra reputacyju.

Kali b spartyŭnyja čynoŭniki luboj inšaj krainy, akramia Biełarusi i, napeŭna, KNDR, vyrašyli davieźci da aeraporta spartsmiena, źniataha z hulniaŭ za roznahałośsi sa svaim načalstvam, nichto b navat nie źviarnuŭ uvahi. A ŭ našym vypadku ŭsim navat u dalokaj Japonii jasna, što moža pahražać Cimanoŭskaj u krainie-donaru jeŭrapiejskaj biaśpieki.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada55

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada

Usie naviny →
Usie naviny

«Heta — preludyja vajny». Byłaja ministarka abarony Litvy pra pryloty pavietranych šaroŭ ź Biełarusi21

Navukoviec raskryŭ tajamnicu staražytnaha achviarnaha kamienia ŭ Minskim rajonie5

Paśla zakryćcia litoŭskaj miažy značna vyrasła kolkaść mašyn na polskaj

Mitrapalit Vienijamin prapanavaŭ uzhadnić mahčymy vizit Papy Lva ChIV u Biełaruś z patryjarcham Kiryłam15

Vykładčycy Homielskaha mieduniviersiteta dali kałoniju pa šaści palityčnych artykułach za aktyŭnaść u telehramie6

U Paryžy pačaŭsia sud nad ludźmi, jakija śćviardžali, što žonka prezidenta Francyi Bryžyt Makron — transhiendar4

Biełaruś nie pieršaja kraina, adkul pasyłajuć dziŭnyja šary. Z Paŭnočnaj Karei zapuskali śmiećcie i navat haŭno4

U Čarnobyli zaŭvažyli sinich sabak7

Prarasijskuju błohierku Taćcianu Mancian, jakaja časta źjaŭlajecca ŭ rolikach biełaruskaj prapahandy, u Rasii abviaścili «ekstremistkaj»5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada55

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić