Śviet

Jak mihracyjny kryzis u Biełarusi błytaje karty francuzskim palitykam

Mihracyjny kryzis na biełaruska-polskaj miažy sutyknuŭ iłbami palityčnyja siły Francyi. Jakija chiby palityčnych sił Francyi jon prajaviŭ, raźbirajecca Le Mond.

Fota z Depositphotos.com

U paniadziełak ministr zamiežnych spraŭ Francyi na sustrečy z kalehami ź ES vykazaŭ salidarnaść z Polščaj, Litvoj i Łatvijaj, i padtrymaŭ piaty pakiet sankcyj suprać režymu Łukašenki.

Ambasadar Francyi ŭ Minsku nie ŭručyŭ davierčyja hramaty Łukašenku i vymušany byŭ pakinuć Biełaruś miesiac tamu.

Byccam by staŭleńnie hetaj krainy da biełaruskaha pytańnia adnaznačnaje, ale jość adna detal — Francyja nie zajaviła pra klučavuju rolu Rasii ŭ raźviazvańni mihracyjnaha kryzisu.

Krajnie pravym palitykam Francyi minskaja tema zusim vybiła hlebu z-pad noh. Jany pryzvyčailisia stavicca da Rasii pabłažliva, ale ciapier im niama jak apraŭdać hałoŭnaha abaroncu Łukašenki Pucina.

Maryn Lo Pen, lider ultra-pravaj partyi «Nacyjanalnaje abjadnańnie», spadziajecca, što Pucin usio ž umiašajecca i paŭpłyvaje na Łukašenku — heta było b na karyść i jamu, i Francyi, kaža jana.

Ale Pucin nie ŭmiešvajecca i nie ŭpłyvaje na ŭschodnie-jeŭrapiejskaha despata-susieda.

Usio, što ultra-pravyja palityki ciapier mohuć, dyk heta dakarać ES za sankcyi suprać Maskvy: maŭlaŭ, Jeŭropa sama vinavataja, tak pahoršyła adnosiny z Pucinym, ciapier niama jak zaanhažavać Maskvu ŭ vyrašeńnie prablemy ŭ rehijonie.

Niadaŭna imidž ultra-pravych byŭ i zusim sapsavaŭsia: adzin z pradstaŭnikoŭ partyi «Nacyjanalnaje abjadnańnie» Žuljen Adula, adkazvajučy na pytańnie žurnalista, ci varta pakinuć 2000 mihrantaŭ pamirać ad choładu, paŭtaryŭ dvojčy:

— Viadoma, tak.

Kali žurnalist zadaŭ toje samaje pytańnie treci raz, palityk papraviŭ siabie:

— Nie, nie varta pakidać ich pamirać ad choładu, ich varta pakidać za miežami Jeŭropy.

Da jaho słoŭ navat musiła viarnucca Maryn Lo Pen na nastupny dzień, kab patłumačyć, što Žuljen nie dobra pačuŭ pytańnie.

«Heta sprava Hałoŭnaha Kamisara AAN pa spravach biežancaŭ — zrabić tak, kab tyja ludzi nie pakutavali ni ad choładu, ni ad hoładu», — patłumačyła spradarynia Lo Pen.

Jašče adzin pradstaŭnik ultra-pravaj partyi «Nacyjanalnaje abjadnańnie» Andrea Katarak pajšoŭ dalej i pryraŭniaŭ apieracyju Łukašenki pa prašturchoŭvańni mihrantaŭ na Zachad ź dziejańniami arhanizacyi SOS, jakaja dapamahaje ratavać biežancaŭ, kali tyja tonuć u Mižziemnym mory — maŭlaŭ, i tam i tam pahroza stabilnaści ŭ Jeŭropie.

Takim čynam, u hetaj šmatuzroŭnievaj trahiedyi ultra-pravyja palityki fakusujucca na tym, što mihranty ŭ Jeŭropie — heta ŭ pryncypie zło, i adcieńni kožnaha asobnaha kejsu niavažnyja. A na ślady Rasii ŭ hetym kryzisie jany hatovyja zapluščyć vočy — i nie tamu, što jana im ideałahijačna blizkaja, a tamu, što jany ehaistyčna spadziajucca na tak zvany «pryvilehijavany aljans» z Maskvoj.

Levyja ž palityki, jakija pa definicyi na baku mihrantaŭ, u hetaj situacyi vinavaciać Łukašenku i ES, i nikoha bolš. Bo pahladzieć šyrej i pabačyć korań prablemy — intaresy Rasii — jany nie hatovyja: levym palitykam časta ciažka pieraadoleć svaju ślapuju luboŭ da Rasii. Jakaja zaŭždy była im darahaja prosta tamu, što supraćstajała biessardečnamu Zachadu. Tak i ciapier, Jeŭropa ŭ vačach levych vinavataja tamu, što kryŭdziła Rasiju sankcyjami, praz što ciapier Maskva nie dapamahaje ŭ razrulvańni biady na miažy. Lider levaj partyi «Niaskoranaja Francyja» Žan-Luk Miełanšon kaža, što i ciapier «nie vieryć u ahresiŭnaje staŭleńnie z boku Rasii».

Na palityčnaj raskładcy Francyi jość šmat inšych sił i paŭsił. Ale, vidać, adnoj z mahutniejšych sił Francyi apošnich hadoŭ možna nazvać ekałahistaŭ — partyja Zialonych stała treciaj pa kolkaści pradstaŭnikoŭ u Jeŭraparłamient ad Francyi ŭ 2019 hodzie (pakolki francuzy vostra adčuli klimatyčnyja źmieny na sabie).

Zialonyja ž vydatna bačać ruku Maskvy ŭ mihracyjnym kryzisie. Janik Žado, kandydat ad partyi «Zialonyja — Jeŭrapiejski svabodny aljans», padkreślivaje, što situacyja na polska-biełaruskaj miažy absalutna dramatyčnaja. Pavodle lidara Zialonych, Jeŭropa nie musić zvažać na šantaž Łukašenki, ale ŭ toj ža čas abaviazak Jeŭropy — vyratavać mihrantaŭ.

Zialonyja mocna krytykujuć francuzskich ultra-pravych za toje, što tyja tak lohka pavieryli Pucinu i hrajuć žyćciami ludziej.

«My ŭžo šmat hod viedajem, što Pucin choča razvału Jeŭropy, jon nie choča mahutnaha ES, jaki moh by abaraniać demakratyju la miežaŭ Rasii», — dadaje Žado.

 

 

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam22

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam

Usie naviny →
Usie naviny

Kity, karabiel-pryvid i čyrvonaje śviatło: biełarus pierasiok Atłantyku pad vietraziem3

Kolkaść mašyn na polskaj miažy pieravaliła za 3500 — heta rekord6

Sustreča Trampa i Pucina pačniecca a 22-j hadzinie

Tolki 1% tych, chto vyžyŭ paśla Chirasimy i Nahasaki, paśla pamierli ad rakavych chvarob, vyklikanych radyjacyjaj9

«Nioman» urvaŭ pieramohu ŭ «Kłakśvika» pa pienalci i prabiŭsia ŭ płej-of kvalifikacyi Lihi kanfierencyj13

Praryŭ rasijan kala Dabrapolla: ci sapraŭdy USU ŭdałosia niejtralizavać pahrozu2

Tramp spadziajecca na dobruju sustreču z Pucinym, ale nie ličyć jaje samaj važnaj5

Kitajec sprabavaŭ pierasłać z ZŠA ŭ škarpetkach bolš za 850 čarapach

Kazachstan upieršyniu abyšoŭ Rasiju pa VUP na dušu nasielnictva7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam22

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić