Zdaroŭje

Tech neck: što smartfony robiać z našym ciełam?

Vy viedali, što praźmiernaje karystańnie smartfonami nie tolki škodzić pastavie, ale moža źmianić naša cieła? Raspaviadajem, što takoje tech neck i jak zachavać zdaroŭje, kali karystajeciesia smartfonam.

Krynica: regionalneurological.com

Što takoje «tech neck»?

Heta novy termin, jaki źjaviŭsia padčas pandemii. Aznačaje vaš stan, adčuvańni, jakija ŭźnikajuć praz toje, što vy zašmat hladzicie ŭ svoj telefon.

A čamu tolki ciapier źjaviŭsia hety termin, kali smartfony byli i raniej?

Pandemija zrabiła situacyju našmat horšaj. Praź izalacyju ludzi byli vymušanyja stasavacca ź inšymi praz smartfony. 

A jak mienavita heta škodzić šyi?

Aŭstralijskaja asacyjacyja chirapraktyki śćviardžaje, što praźmiernaje vykarystańnie mabilnych pryład źmianiaje formu našaha cieła. Naprykład, vy trymajecie telefon pad vuhłom, jaki zmušaje vas apuścić hałavu na 60 hradusaŭ. Heta stvaraje prykładna 27 kiłahramaŭ dadatkovaj nahruzki na vaš chrybiet. Ciapier ujavicie, što vy robicie heta na praciahu niekalkich hadzin kožny dzień. Heta zmušaje pastajanna hnucca i mocna škodzić śpinie.

Smartfony škodziać tolki chrybtu?

Nie. Isnuje taksama hetak zvany sindrom «telefonnaha palca», kali vialiki palec zapalajecca praz praźmiernuju nahruzku padčas karystańnia telefonam. Jašče siniaje śviatło ad ekranaŭ (nie tolki smartfonaŭ) moža drenna ŭpłyvać na vypracoŭku miełataninu i jakaść snu. A nahruzka na vočy moža paškodzić zrok. A jašče niekalki hadoŭ tamu była vykazanaja hipoteza, zhodna ź jakoj u ludziej chutka pačnuć raści kaściavyja špory kala asnovy čerapa, kab zbałansavać nahruzku na šyju, jakuju vyklikaje karystańnie smartfonami.

Dyk što rabić?

Daktary padkazvajuć dobruju i lohkuju himnastyku, kab paźbiehnuć prablem z chrybtom. Kab jaje vykanać, sčapicie palcy za hałavoj i ŭpirajciesia łokciami ŭ ścianu — rabicie tak niekalki razoŭ na dzień ci kožny raz, kali adčujecie stomlenaść śpiny.

Moža, niešta jašče?

Starajciesia trymać telefon na ŭzroŭni vačej, kab pamienšyć cisk na chrybiet. Taksama pastarajciesia padčas dnia zastavacca aktyŭnym — to bok, rehularna vykonvajcie chacia b minimum fizičnych praktykavańniaŭ.

A jaki najlepšy sposab paźbiehnuć prablem praz karystańnie smartfonam?

Usio vielmi prosta — mieniej karystacca smartfonam. Skažycie sabie: «Najlepšy sposab paźbiehnuć prablem z chrybtom — heta pakłaści telefon na miesca». 

Jak zmahacca z chrapam? Piać sposabaŭ

Vučonyja znajšli matyvacyju dla mužčyn pazbavicca ad «piŭnoha» žyvata. I heta śmiarotnaja niebiaśpieka

U jakoj pozie my śpim? Heta maje vializnaje značeńnie

Kamientary

Ciapier čytajuć

Kiroŭcy «Jandeks-taksi» ŭ Biełarusi abmiarkoŭvajuć ideju zabastoŭki 15 śniežnia1

Kiroŭcy «Jandeks-taksi» ŭ Biełarusi abmiarkoŭvajuć ideju zabastoŭki 15 śniežnia

Usie naviny →
Usie naviny

Kurejčyka abvinavacili, što jon napisaŭ scenar pra pałkavodca Suvorava. A jak usio było?9

Praz dva tydni Łukašenka znoŭ sustreŭsia z pasłom Vieniesueły ŭ Rasii7

Instytut sučasnych viedaŭ u Minsku prakamientavaŭ pastupleńnie Taćciany Bułanavaj7

«Kab Biełaruś nie addali Pucinu ŭ jakaści suciašalnaha pryza». Cichanoŭskaja zaklikaje ŭklučyć biełaruskaje pytańnie ŭ mirnyja pieramovy Ukrainy i Rasii34

Danija ŭpieršyniu nazvała ZŠA patencyjnaj pahrozaj4

Padazronuju kilku pradajuć u Minsku. Reč u tym, što heta nie zusim ryba7

Mieniedžara z chołdynha «Amkador» asudzili za «sadziejničańnie ekstremizmu»

U Polščy zatrymany viadomy rasijski navukoviec z Ermitaža pa zapycie Ukrainy19

«Kroŭ išła rakoj»: dziaŭčyncy na rejsie Churhada — Minsk stała błaha padčas palotu6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kiroŭcy «Jandeks-taksi» ŭ Biełarusi abmiarkoŭvajuć ideju zabastoŭki 15 śniežnia1

Kiroŭcy «Jandeks-taksi» ŭ Biełarusi abmiarkoŭvajuć ideju zabastoŭki 15 śniežnia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić