Ekanomika33

Ekśpiert: Ekanomika Biełarusi spraŭlajecca z sankcyjami lepš, čym čakałasia

Biełaruskaja ekanomika daje rady nastupstvam sankcyj, ale isnujuć patencyjnyja prablemnyja momanty. Takuju dumku vykazaŭ ekanamist BEROC Anatol Charytončyk.

Kali mierkavać pa dynamicy VUP, to, mahčyma, u karotkaterminovym pieryjadzie ekanomika adaptujecca da sankcyj davoli paśpiachova. Dynamika składvajecca lepš, čym pieršapačatkova jaje prahnazavali ekśpierty. Ale prablema ŭ tym, što sankcyi ŭpłyvajuć na ekanomiku ŭ doŭhaterminovaj pierśpiektyvie i

Biełaruś hublaje tyja haliny, u jakich kraina mieła vidavočnyja kankurentnyja pieravahi. Takoj halinoj ekśpiert nazyvaje IT-śfieru, jakaja mahła raniej spryjać raźvićciu biełaruskaj ekanomiki, ale ciarpić praz sankcyi.

Taksama Charytončyk adznačaje, što Biełaruś aryjentujecca ŭ svaim technałahičnym raźvićci na krainy z našmat nižejšym uzroŭniem, čym ZŠA ci jeŭrapiejskija krainy. Na jaho dumku, takaja aryjentacyja pryviadzie da taho, što biełaruskaja ekanomika praciahnie stahniravać. U karotkaterminovym pieryjadzie atrymałasia pieraprahramavać łancužki pastavak, i, jak miarkuje ekśpiert, vialikuju rolu ŭ hetym adyhraŭ mały i siaredni biznes, niahledziačy na ŭvieś cisk na jaho.

Anatol tłumačyć, što dla stanu biełaruskaj ekanomiki ŭ druhim paŭhodździ budzie važna toje, nakolki łancužki ekspartnych i impartnych pastavak, što stvorany za apošni hod, tryvałyja. Pakul što składana ručacca za toje, što jany nadziejnyja, mohuć mieć miesca i druhasnyja sankcyi. Kali niešta zdarycca i ekspart uskładnicca, tady nas čakaje paharšeńnie ekanamičnaj aktyŭnaści.

Akramia taho, nielha vyklučać niebiaśpieku, źviazanuju z dynamikaj rasijskaj ekanomiki, tut mahčymy i stanoŭčy, i admoŭny varyjant. Adpaviedna biełaruskuju ekanomiku moža čakać šok, źviazany z unutranaj ekanamičnaj palitykaj.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kiraŭnik «Haryzonta» kaža, što biełaruski noŭtbuk užo pradajecca ŭ 18 krainach śvietu. Ale adšukać jaho atrymałasia tolki ŭ Rasii

«Hatovyja ŭziać piensijanieraŭ». Pahladzieli, što dziejecca z vakansijami, ich kolkaść vas ździvić

«Štadler» pakidaje biełaruski rynak — ministr transpartu Litvy

Kamientary3

  • Aanpvien
    24.06.2023
    $200 zarobak, a “iźlišak” idzie ŭ Maskvu. Akupacyja!
  • Bulba
    24.06.2023
    Hety ekśpiert daŭno razmaŭlaŭ choć ź biełarusami ŭ Biełarusi ci lapaje aby što, šukajučy niejkuju dynamiku na dvuchmiesiačnaj statystycy?
    Čarhovaja hranta-analitika?
  • Pracaŭnik
    24.06.2023
    Małajčyna, Łukašenka, heta vysnova da jakoj nas padvodzić hety ekśpierd i NN?

Ciapier čytajuć

Histaryčnyja +40,4°C u Pinsku — heta tolki razahreŭ. Biełaruś uvachodzić u novuju klimatyčnuju eru i na vačach stanie lesastepam1

Histaryčnyja +40,4°C u Pinsku — heta tolki razahreŭ. Biełaruś uvachodzić u novuju klimatyčnuju eru i na vačach stanie lesastepam

Usie naviny →
Usie naviny

650 rubloŭ zamiest 12 tysiač. U Biełaruś pryvieźli novuju darahuju vakcynu — voś navošta jana patrebnaja1

Ad anamalnaj śpioki ŭ Jeŭropie za tydzień zahinuli bolš za 1300 čałaviek1

84‑hadovy mužčyna, što zhubiŭsia tydzień tamu u lesie la Hrodna, znajšoŭsia2

Pucin zajaviŭ, što Ukraina pieradała Rasii novyja prapanovy pa pieramovach. Siarod ich — spynieńnie ŭdaraŭ uhłyb terytoryi5

ZŠA i Iran damovilisia spynić uzajemnyja ŭdary i sustrecca ŭžo na hetym tydni3

Zbornaja Kanady vyjšła ŭ 1/8 finału čempijanatu śvietu pa futbole4

U evalucyi čałavieka znajšli niečakany skačok rostu5

Łukašenka prylacieŭ u Kitaj5

Pažar u centry Minska patušyli

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Histaryčnyja +40,4°C u Pinsku — heta tolki razahreŭ. Biełaruś uvachodzić u novuju klimatyčnuju eru i na vačach stanie lesastepam1

Histaryčnyja +40,4°C u Pinsku — heta tolki razahreŭ. Biełaruś uvachodzić u novuju klimatyčnuju eru i na vačach stanie lesastepam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić