Hramadstva2929

Łukašenka: Vałodańnie ruskaj movaj — naš najvialikšy zdabytak. Navošta my hublajem ruskuju movu?

Alaksandr Łukašenka ŭ svaim vystupie na samicie kiraŭnikoŭ SND u Biškieku nazvaŭ vielmi svoječasovaj i zapatrabavanaj inicyjatyvu prezidenta Kazachstana Kasym-Žamarta Takajeva ab zasnavańni mižnarodnaj arhanizacyi pa ruskaj movie.

Alaksandr Łukašenka padčas samitu kiraŭnikoŭ SND u Biškieku. Fota: kremlin.ru

«Vy viedajecie, my siońnia ŭsie razmaŭlajem na ruskaj movie, tamu nie tak vostra adčuvajem hetuju kałasalnuju prablemu. A pahladzicie na moładź u našych respublikach. Mnohija razmaŭlajuć na ruskaj movie horš i słabiej, čym na anhlijskaj i inšaj movie. Heta (vałodańnie ruskaj movaj) najvialikšy naš zdabytak. Možam dastukacca da taho, što budziem razmaŭlać praź pierakładčyka. Niamožna stracić movu mižnacyjanalnych znosin, jak jaje nazyvajuć. I potym, ja naohuł nie razumieju, a čamu jaje pavinny stracić? Jana što, škodzić nam, našamu pakaleńniu? Nie. Jana nie pavinna škodzić i pakaleńniu našych dziaciej. Heta naš zdabytak», — cytuje słovy Łukašenki jahonaja pres-słužba.

Alaksandr Łukašenka padkreśliŭ, što zaŭsiody havaryŭ ab tym, što ruskaja mova — heta nie ruskaja mova:

«Heta naša ahulnaja mova. My byli ŭ adzinaj dziaržavie doŭhi čas. A zychodziačy z kancepcyi, što mova — heta žyvoje, tvorča raźvivajecca, dyk my ž razam raźvivali hetuju ruskuju movu. Tam čaścinka azierbajdžancaŭ, uźbiekaŭ, tadžykaŭ i hetak dalej. Nie tolki ruskich i biełarusaŭ. Tamu navošta my hublajem ruskuju movu?»

Jon adznačyŭ, što jaho raduje tendencyja ŭ siarednieazijackich krainach, uklučajučy Tadžykistan, Kyrhyzstan, Uźbiekistan, dzie źjaŭlajucca novyja škoły i ŭniviersitety, u jakich vyvučajuć i vykładajuć na ruskaj movie.

«Ale hetaha mała. Tamu voś hetaja inicyjatyva pa ruskaj movie — heta nie mienš važnaja inicyjatyva, čym niejkaja z vobłaści ekanomiki. Ja ŭžo nie kažu pra toje, jak iduć spravy ŭ nas z ruskaj movaj u byłoj Varšaŭskaj damovie (u dziaržavach, jakija ŭvachodzili ŭ hetaje abjadnańnie). My, u adroźnieńnie ad ich, nie chočam, kab naša moładź kamunikavała, jak ja ŭžo skazaŭ, pamiž saboj praź pierakładčyka abo tolki na anhlijskaj movie», — padkreśliŭ Łukašenka.

Kamientary29

  • Pierad bratami nie prynižajucca...
    13.10.2023
    Čarhovy raz pierad ruskimi pryniziŭsia
  • Lolik z-pad Limasoła
    13.10.2023
    cyrk na drocie
  • Kastuś
    13.10.2023
    kali niama bolš čym hanarycca))

Ciapier čytajuć

Realnyja zarobki ŭ Biełarusi rastuć, navat u biudžetnikaŭ. U jakoj śfiery rost najbolšy i jakaja budzie raści ŭ nastupnym?

Realnyja zarobki ŭ Biełarusi rastuć, navat u biudžetnikaŭ. U jakoj śfiery rost najbolšy i jakaja budzie raści ŭ nastupnym?

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi mohuć uvieści novyja aŭtamabilnyja numary: «dźvie litary — try ličby — dźvie litary».1

Da jaje čaplalisia ŭ ciahniku, jana ŭdaryła tuflaj. Vyjšła kniha z epizodam ź junactva karalevy Kamiły2

«Ukaz pryniaty, a jak heta pavinna pracavać, prydumaj sam». Što dumajuć nastaŭniki pra zabaronu mabilnikaŭ u škołach

Budoŭlu modnaha ŽK pobač ź mietro prypynili. U čym reč?2

Jak turbiny vietrakoŭ pieraroblivajuć u modnyja damy FOTY4

U Hiermanii biežaniec ź Iraka šturchnuŭ pad ciahnik 16-hadovuju ŭkrainku5

Ursuła fon der Lajen na biełaruskaj miažy: Kali vypraboŭvajuć Litvu, vypraboŭvajuć usiu Jeŭropu, my dapamožam7

Litoŭskuju manietu ŭ 2 jeŭra numizmaty kuplajuć za 3000 jeŭra. Što ź joj nie tak

Minabarony Rasii pakazała kartu, na jakoj Adeskaja i Mikałajeŭskaja vobłaści adździelenyja ad Ukrainy5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Realnyja zarobki ŭ Biełarusi rastuć, navat u biudžetnikaŭ. U jakoj śfiery rost najbolšy i jakaja budzie raści ŭ nastupnym?

Realnyja zarobki ŭ Biełarusi rastuć, navat u biudžetnikaŭ. U jakoj śfiery rost najbolšy i jakaja budzie raści ŭ nastupnym?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić