Hramadstva2929

Łukašenka: Vałodańnie ruskaj movaj — naš najvialikšy zdabytak. Navošta my hublajem ruskuju movu?

Alaksandr Łukašenka ŭ svaim vystupie na samicie kiraŭnikoŭ SND u Biškieku nazvaŭ vielmi svoječasovaj i zapatrabavanaj inicyjatyvu prezidenta Kazachstana Kasym-Žamarta Takajeva ab zasnavańni mižnarodnaj arhanizacyi pa ruskaj movie.

Alaksandr Łukašenka padčas samitu kiraŭnikoŭ SND u Biškieku. Fota: kremlin.ru

«Vy viedajecie, my siońnia ŭsie razmaŭlajem na ruskaj movie, tamu nie tak vostra adčuvajem hetuju kałasalnuju prablemu. A pahladzicie na moładź u našych respublikach. Mnohija razmaŭlajuć na ruskaj movie horš i słabiej, čym na anhlijskaj i inšaj movie. Heta (vałodańnie ruskaj movaj) najvialikšy naš zdabytak. Možam dastukacca da taho, što budziem razmaŭlać praź pierakładčyka. Niamožna stracić movu mižnacyjanalnych znosin, jak jaje nazyvajuć. I potym, ja naohuł nie razumieju, a čamu jaje pavinny stracić? Jana što, škodzić nam, našamu pakaleńniu? Nie. Jana nie pavinna škodzić i pakaleńniu našych dziaciej. Heta naš zdabytak», — cytuje słovy Łukašenki jahonaja pres-słužba.

Alaksandr Łukašenka padkreśliŭ, što zaŭsiody havaryŭ ab tym, što ruskaja mova — heta nie ruskaja mova:

«Heta naša ahulnaja mova. My byli ŭ adzinaj dziaržavie doŭhi čas. A zychodziačy z kancepcyi, što mova — heta žyvoje, tvorča raźvivajecca, dyk my ž razam raźvivali hetuju ruskuju movu. Tam čaścinka azierbajdžancaŭ, uźbiekaŭ, tadžykaŭ i hetak dalej. Nie tolki ruskich i biełarusaŭ. Tamu navošta my hublajem ruskuju movu?»

Jon adznačyŭ, što jaho raduje tendencyja ŭ siarednieazijackich krainach, uklučajučy Tadžykistan, Kyrhyzstan, Uźbiekistan, dzie źjaŭlajucca novyja škoły i ŭniviersitety, u jakich vyvučajuć i vykładajuć na ruskaj movie.

«Ale hetaha mała. Tamu voś hetaja inicyjatyva pa ruskaj movie — heta nie mienš važnaja inicyjatyva, čym niejkaja z vobłaści ekanomiki. Ja ŭžo nie kažu pra toje, jak iduć spravy ŭ nas z ruskaj movaj u byłoj Varšaŭskaj damovie (u dziaržavach, jakija ŭvachodzili ŭ hetaje abjadnańnie). My, u adroźnieńnie ad ich, nie chočam, kab naša moładź kamunikavała, jak ja ŭžo skazaŭ, pamiž saboj praź pierakładčyka abo tolki na anhlijskaj movie», — padkreśliŭ Łukašenka.

Kamientary29

  • Pierad bratami nie prynižajucca...
    13.10.2023
    Čarhovy raz pierad ruskimi pryniziŭsia
  • Lolik z-pad Limasoła
    13.10.2023
    cyrk na drocie
  • Kastuś
    13.10.2023
    kali niama bolš čym hanarycca))

Ciapier čytajuć

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie

Usie naviny →
Usie naviny

«Usie, chto chacieŭ, pracu znajšli». Jak žyvuć biełaruskija ajcišniki ŭ Łatvii4

Vialikabrytanija i Francyja pieradajuć Ukrainie sakretnyja danyja dla vytvorčaści kryłatych rakiet SCALP. Dla Krymskaha mosta?11

Mužčyna dumaŭ, što znajšoŭ dobruju vakansiju na naftavaj płatformie ŭ Narviehii, ale straciŭ hrošy

«Kładziom na sumleńnie!» Čym žyvie Vadzim Hałyhin12

«Ukraina inšaja i svajho nie addaść». Zialenski pavinšavaŭ krainu z Dniom niezaležnaści5

Arcybiskup Kandrusievič viarnuŭsia da słužby paśla miesiaca lekavańnia2

«Palot zamiest piaci hadzin zaniaŭ dziesiać». Siamja futbalista Alaksandra Hleba nie biez pryhod dalacieła da Stambuła12

Na rynku jość niezvyčajnaja alternatyva studyjam i brežnieŭkam. Što takoje biznes-apartamienty, jakija ŭ ich plusy i minusy1

Payoneer zakryvaje akaŭnty biełarusaŭ16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić