Ježa1111

Hetuju sadavinu ludzi masava spažyvajuć zimoj. A jana litaralna našpihavanaja chimijaj

Sadavina to karysnaja, ale zimoj niekatoryja jaje vidy lepš nie kuplać. Pahladzicie, što varta abmiežavać.

Ilustracyjnaje fota / Joliss / Wikimedia Commons

Sadavina ŭtrymlivaje šmat vitaminaŭ, minierałaŭ i klatčatki, nieabchodnych dla pravilnaha funkcyjanavańnia arhanizma. Jana vydatnaja krynica pryrodnych antyaksidantaŭ, jakija abaraniajuć kletki ad škodnaha ŭździejańnia svabodnych radykałaŭ. Jaje rehularnaje spažyvańnie ŭmacoŭvaje imunitet i palapšaje stravavańnie.

Adnak zimoj niekatorych vidaŭ sadaviny varta paźbiahać.

Jakuju sadavinu lepš nie jeści zimoj?

Niebiaśpieku ŭjaŭlajuć sadavina i jahady, jakija nie z hetaha siezonu i jakija doŭha nie zachoŭvajucca. Takija płady i jahady viazuć da nas z dalokich krain i mocna apracoŭvajuć funhicydami i piestycydami, kab jany nie zhnili pa darozie.

Tamu impartavanaja sadavina, jakaja pastaŭlajecca ŭ krainy Uschodniaj Jeŭropy, časta nasyčanaja chimikatami. Heta moža niehatyŭna adbicca na arhaniźmie, asabliva pry rehularnym užyvańni zimoj.

Naprykład, kłubnicy i maliny. Ich impartujuć z paŭdniovych krain, a dla zachavańnia pryvabnaha vyhladu i pavieličeńnia terminu zachoŭvańnia apracoŭvajuć śpiecyjalnymi rečyvami.

Navukoŭcy z Environmental Working Group (EWG) padkreślivajuć, što ŭ kłubnicach, upakavanych u polietylen, jakija možna kupić u supiermarkiecie, jany znajšli ažno 40 roznych piestycydaŭ. 

Biezumoŭna, u Biełarusi i inšych krainach dziejničajuć peŭnyja abmiežavańni na prymianieńnie piestycydaŭ, a taksama isnujuć sanitarnyja normy i praviły, jakija rehulujuć utrymańnie reštkaŭ chimičnych rečyvaŭ u praduktach. Heta dapamahaje źnizić ryzyki dla zdaroŭja spažyŭcoŭ.

Adnak navat pry strohim kantroli varta pamiatać, što piestycydy schilnyja nazapašvacca ŭ arhaniźmie, asabliva kali traplajuć tudy rehularna i ŭ vialikich kolkaściach.

A što varta jeści?

Miedyki padkreślivajuć, što poźniaj vosieńniu i zimoj naturalny vybar — cytrusavyja i banany. Apielsiny, hrejpfruty i mandaryny — idealnyja dla zimy, bo jany nie tolki smačnyja, ale i karysnyja.

Hetyja płady bahatyja antyaksidantami, utrymlivajuć vialikuju kolkaść vitaminu S i spryjajuć umacavańniu imunitetu ŭ siezon hrypu i virusnych infiekcyj. 

Nie varta zabyvacca i pra jabłyki dy hrušy miascovaha pachodžańnia. Jany dobra zachoŭvajucca na praciahu ŭsioj zimy i źjaŭlajucca krynicaj klatčatki, jakaja spryjaje zdarovamu stravavańniu. Jabłyki ŭtrymlivajuć piekcin, jaki dapamahaje źnižać uzrovień chalesterynu ŭ kryvi, a hrušy bahatyja na vitamin K i miedź, što spryjaje zdaroŭju kostak i sasudaŭ.

Taksama karysnymi zimoj buduć suchafrukty (ślivy, abrykosy, razynki). Jak pisała «Naša Niva», jany źjaŭlajucca kancentravanaj krynicaj vitaminaŭ i minierałaŭ. Padčas suški płady stračvajuć vadu, ale zachoŭvajuć pažyŭnyja rečyvy, što robić ich asabliva karysnymi ŭ zimovy pieryjad, kali asartymient śviežaj sadaviny abmiežavany. Naprykład, kuraha (sušanyja abrykosy) bahataja kalijem, jaki nieabchodny dla narmalnaj raboty serca, a čarnaśliŭ spryjaje palapšeńniu stravavańnia dziakujučy vysokamu ŭtrymańniu klatčatki.

Zimoj varta źviarnuć uvahu taksama na kvašanuju kapustu i marynavanyja ahurki — heta tradycyjnyja pradukty ŭ zimovym racyjonie. Jany bahatyja na vitamin S i prabijotyki, jakija padtrymlivajuć zdarovuju mikrafłoru kišečnika i ŭmacoŭvajuć imunitet. Kvašanaja kapusta taksama ŭtrymlivaje vitamin K i žaleza, što spryjaje zdaroŭju kryviatvornaj sistemy.

Kamientary11

  • Chimik
    07.02.2025
    A jašče, akramia "chimii", vakoł nas fizika i bijałohija.

    Jak ža ŭžo nadakučyli hetyja nievuki, jakija ŭsio na śviecie, ŭ čym nie raźbirajucca zavuć chimijaj.
  • Hańba
    07.02.2025
    Apielsiny i mandaryny - pryvitańnie alerhikam :)
  • Prosta žychar
    07.02.2025
    uhu, ale ich možna narmalna pamyć, u adroźnieńni ad jakich-niebudź kłubnic i durnic.

Ciapier čytajuć

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada31

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruś nie pieršaja kraina, adkul pasyłajuć dziŭnyja šary. Z Paŭnočnaj Karei zapuskali śmiećcie i navat haŭno4

U Čarnobyli zaŭvažyli sinich sabak5

Prarasijskuju błohierku Taćcianu Mancian, jakaja časta źjaŭlajecca ŭ rolikach biełaruskaj prapahandy, u Rasii abviaścili «ekstremistkaj»2

Litva prainfarmavała pradstaŭnika biełaruskaj ambasady pra zakryćcio miažy «da dalejšaha paviedamleńnia»2

«Łukojł» źbirajecca pradać svaje zamiežnyja aktyvy paśla ŭviadzieńnia amierykanskich sankcyj2

Što znachodzicca ŭnutry novaj sakretnaj bazy «Alfy» ŭ minskaj Baravoj?20

Kiraŭnik litoŭskaha departamientu biaśpieki: Minsk imkniecca destabilizavać situacyju šarami, ale kančatkovaja meta niezrazumiełaja8

Mackievič: Statkievič maralna pieramoh, ale mianie prosta biesić voś hetaja «maralnaja pieramoha»58

«Niama dokazaŭ» i «adpracoŭka błakady Kalininhrada». Što pišuć aficyjnyja ŚMI pra zondy i zakryćcio miažy10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada31

Tusk zajaviŭ pra hatoŭnaść adkryć Babroŭniki i Kuźnicu ź listapada

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić