Navuka i technałohii

Raspracavany pieršy za 50 hadoŭ antybijotyk suprać śmiarotnaj supierbakteryi

Novy preparat dziejničaje inakš, čym usie isnujučyja leki, i moža zakłaści asnovu dla raspracoŭki novych mietadaŭ lačeńnia. Kampanija-raspracoŭščyk zajaviła ab chutkim pačatku vyprabavańniaŭ na ludziach.

Zasurabałpin (čyrvony) pieraškadžaje zborcy vonkavaj miembrany kletkavaj ścienki bakteryi, što pryvodzić da jaje hibieli. Fota: Juan Gaertner / Science Photo Library / Getty Images

Šviejcarskaja farmaceŭtyčnaja kampanija Roche razam z navukoŭcami z Harvardskaha ŭniviersiteta raspracavała pieršy za paŭstahodździa antybijotyk, jaki moža spravicca z Acinetobacter baumannii — ustojlivaj da lekaŭ bakteryjaj, jakuju SAAZ nazvała pryjarytetnaj pahrozaj, a amierykanskija Centry kantrolu i prafiłaktyki zachvorvańniaŭ — «nadzvyčajnaj niebiaśpiekaj».

Hetaja antybijotykaŭstojlivaja bakteryja asabliva niebiaśpiečnaja dla špitalizavanych pacyjentaŭ, bo vyklikaje ciažkija infiekcyi, takija jak pnieŭmanija i siepsis. Pavodle acenak, ad 40 da 60 pracentaŭ zaražanych — siarod jakich šmat ludziej z casłablenym imunitetam praz chvaroby kštałtu raka — pamirajuć u vyniku zaražeńnia.

Asnoŭnaja składanaść u baraćbie z Acinetobacter baumannii — jaje dvajnaja kletkavaja miembrana, praź jakuju ciažka prabicca zvyčajnym antybijotykam.

Novy preparat, jaki atrymaŭ nazvu zasurabałpin (zosurabalpin), pracuje inakš: jon uździejničaje na śpiecyfičny białkovy miechanizm, jaki ŭ normie zabiaśpiečvaje farmiravańnie vonkavaj abałonki, ale pad dziejańniem preparata hety praces parušajecca.

Taki miechanizm dziejańnia nie vykarystoŭvajecca ŭ inšych antybijotykach, tamu preparat moža stać asnovaj dla stvareńnia cełaha pakaleńnia novych lekaŭ. U łabaratornych umovach i na hryzunach zasurabałpin pakazaŭ «nadzvyčaj efiektyŭny» vynik, paviedamlaje časopis Nature.

Kampanija-raspracoŭščyk paviedamiła, što zasurabałpin pierachodzić u treciuju, finalnuju fazu kliničnych vyprabavańniaŭ, pačatak jakoj zapłanavany na kaniec hetaha hoda abo pačatak 2026-ha.

U daśledavańni prymuć udzieł kala 400 pacyjentaŭ ź infiekcyjaj Acinetobacter baumannii, ustojlivaj da karbapieniemaŭ (CRAB), jakija zvyčajna vykarystoŭvajucca jak apošni srodak pry lačeńni ciažkich infiekcyj. Častka ź ich atrymaje novy preparat, inšyja — lačeńnie pavodle ciapierašniaha miedycynskaha standartu.

Miarkujecca, što ŭ vypadku pośpiechu preparat moža atrymać dazvoł na vykarystańnie da kanca dziesiacihodździa.

Jak adznačaje The Telegraph, raniej farmaceŭtyčnyja kampanii, u tym liku Roche, nie śpiašalisia raspracoŭvać novyja antybijotyki, bo heta nie prynosiła prybytku. Takija preparaty vykarystoŭvajucca redka i tolki ŭ samych ciažkich vypadkach, kab nie vyklikać ustojlivaści bakteryj. U vyniku prodažy antybijotykaŭ małyja, a raspracoŭka darahaja i praciahłaja. Tamu firmy addavali pieravahu lekam, jakija prynosiać bolš prybytku.

Na sioletniaj Hienieralnaj Asamblei AAN suśvietnyja lidary abviaścili antymikrobnuju ŭstojlivaść adnoj z samych vostrych hłabalnych pahroz dla zdaroŭja čałaviectva. Pavodle prahnozaŭ AAN, kali nie buduć pryniatyja efiektyŭnyja miery, užo da 2050 hoda antybijotykaŭstojlivyja infiekcyi mohuć zabivać da 10 miljonaŭ čałaviek štohod i spravakavać hłabalny finansavy kryzis.

Udzielniki AAN padpisali śpiecyjalnuju dekłaracyju, u jakoj abaviazalisia stvaryć niezaležnyja ekśpiertnyja paneli dla manitorynhu prablemy — pa prykładzie tych, što ŭžo dziejničajuć u halinie klimatyčnych źmienaŭ. Akramia taho, krainy pastavili pierad saboj metu skaracić kolkaść śmierciaŭ, źviazanych z antybijotykaŭstojlivaściu, na 10% da 2030 hoda.

Novy antybijotyk ź niezvyčajnym miechanizmam dziejańnia nie tolki daje nadzieju na lačeńnie adnaho z samych niebiaśpiečnych patahienaŭ, ale i adkryvaje šlach da źjaŭleńnia cełaj linii inavacyjnych lekaŭ. 

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Jany kašmaryli ŭsich». Susiedzi pra siamju Lipskich, jakija «płanavali zabojstva bolš za 40 čałaviek»1

«Jany kašmaryli ŭsich». Susiedzi pra siamju Lipskich, jakija «płanavali zabojstva bolš za 40 čałaviek»

Usie naviny →
Usie naviny

Poŭnaja rasšyfroŭka źlitych pieramoŭ śpiecpradstaŭnika prezidenta ZŠA Styva Uitkafa i pradstaŭnikoŭ Pucina Dźmitryjeva i Ušakova28

«Skazali: adjedźcie ad kałonki i padychodźcie». Što ciapier robicca na AZS?5

«Heta i jość korań usich našych bied». Šunievič uziaŭsia za jehieraŭ — źbirajecca abmiežavać ich paŭnamoctvy i źmianić praviły palavańnia5

Alaksandr Milinkievič zastajecca ŭ stabilna ciažkim stanie7

U Minsku płanujuć zapuścić apłatu kartkami na ŭsich vidach transpartu2

Minski mietrapaliten prezientavaŭ novyja ciahniki. Jany buduć chadzić na Aŭtazavodskaj linii2

Viktar Łukašenka damohsia pieramovaŭ z novaj kiraŭnicaj Mižnarodnaha alimpijskaha kamiteta3

Eks-supracoŭnik Akademii navuk najechaŭ na inicyjatyvu Maldzis: Nieprafiesijanały dyskredytujuć sapraŭdnych navukoŭcaŭ. Macukievič adkazaŭ45

Minčuk paabiedaŭ u restaranie i zapłaciŭ 98 rubloŭ9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jany kašmaryli ŭsich». Susiedzi pra siamju Lipskich, jakija «płanavali zabojstva bolš za 40 čałaviek»1

«Jany kašmaryli ŭsich». Susiedzi pra siamju Lipskich, jakija «płanavali zabojstva bolš za 40 čałaviek»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić