Hramadstva1111

Eks-žurnalistka dziaržaŭnych ŚMI, jakaja źbirała danaty na ježu, akazałasia dačkoj supracoŭnika KDB. U jaho navat jość pašpart prykryćcia

U pačatku studzienia «Lusterka» pisała pra byłuju žurnalistku dziaržvydańniaŭ i prychilnicu ŭłady Darju Ivanovu, jakaja skardziłasia, što miesiacami nidzie nie moža znajści dobruju pracu, i źbirała danaty na ježu. Paśla hetaj publikacyi žurnalisty daviedalisia, što žančyna da taho ž źjaŭlajecca dačkoj supracoŭnika Centralnaha aparata KDB. Źviestki paćvierdziła abjadnańnie byłych siłavikoŭ «Biełpoł».

«Kali jana stała Ivanovaj, nieviadoma. Były muž — kitajec, dziavočaje proźvišča — Čupachina», — adznačyŭ čytač. Vidać, Darja prajšła aficyjnuju praceduru źmieny proźvišča, bo pavodle pašpartnych źviestak jana, paviedamili ŭ «Biełpole», sapraŭdy Ivanova. Miarkujučy z sacsietak, heta dziavočaje proźvišča jaje maci.

Darja Ivanova (u čyrvonaj sukiency) z baćkam Alaksandram Čupachinym (sprava), dziedam i babulaj Uładzimiram i Ludmiłaj Čupachinami (źleva). Fota z sacsietak Ludmiły Čupachinaj.

Baćku Darji zavuć Čupachin Alaksandr Uładzimiravič, jon naradziŭsia ŭ 1974 hodzie, ciapier jamu 51. Jon słužyć abo słužyŭ u Centralnym aparacie KDB z 2004‑ha i jak minimum da 2019‑ha (zhodna z najaŭnaj u «Biełpole» bazie źviestak, aktualnaj na 2021 hod, apošni zapis pra pracu ŭ KDB u Čupachina — za 2019-y, ale heta nie aznačaje, što heta apošni hod jaho słužby ŭ viedamstvie).

Alaksandr Čupachin u Telegram-botie dla deanona siłavikoŭ «Voka zmahar», jaki viadzie «Kibierpartyzany».

Bolš za toje, u Čupachina jość pašpart prykryćcia na imia «Čarkasaŭ Alaksandr Uładzimiravič», paviedamili «Lusterku».

Pa aktyŭnaści jahonaha akaŭnta ŭ Telegram, dzie jon padpisany jak Aleks Markus, mužčyna cikavicca zbrojaj i nažami, pieryjadyčna ździajśniaje pajezdki ŭ Rasiju. Staronki ŭ sacsietkach znajści nie ŭdałosia.

U Darji i jaje baćki jość žyllo ŭ Minsku. Majucca źviestki pra ich rehistracyju na praciahu apošnich hadoŭ u šmatkvaternych damach na Ihumienskim trakcie (2005 hoda pabudovy) — mienavita tam, chutčej za ŭsio, žyvie Alaksandr Čupachin — i na vulicy Karpoviča ŭ Kopiščy (2019 hoda pabudovy), pobač z ŽK «Novaja Baravaja». Z 2019‑ha Darja karystałasia słužbami dastaŭki pa abodvuch adrasach.

Cikava, što na dziaržaŭnaj słužbie ŭ siamji Darji byŭ nie tolki baćka. Jaho baćki ŭsio žyćcio žyli ŭ Słucku, u maładości byli kamsamolskimi aktyvistami. Dzied Darji Uładzimir Čupachin byŭ vajskoŭcam — nižej na fota 1982 hoda jon u formie kapitana savieckaj armii.

A babula Darji, jak śćviardžaje krynica «Lusterka», Ludmiła Čupachina była dyrektaram Słuckaha kansiervavaha zavoda (z 2012 hoda jon uvachodzić u skład AAT «Słucki syrzavod»), ale paćviardžeńnia hetych źviestak niama. Pry hetym u sacsietkach Ludmiły šmat fotazdymkaŭ za 2010‑ia hady, dzie jana prysutničaje na roznych aficyjnych mierapryjemstvach i śviatach.

Uładzimir Čupachin i Ludmiła Čupachina. Delehaty Minskaj abłasnoj kamsamolskaj kanfierencyi ad Słuckaha rajona, 1982 hod. Krynica: «Słucki kraj»
Ludmiła Čupachina na haradskim śviacie kala handlovaj pałatki PU «Kansiervavy» AAT «Słucki syrzavod». Fota z sacsietak
Ludmiła Čupachina na prezidenckich vybarach 2015 hoda i na mierapryjemstvie, pryśviečanym 100‑hodździu kamsamoła, u 2018 hodzie. Fota z sacsietak.

Darja Ivanova adreahavała na papiaredniuju publikacyju «Lusterka».

«Maju asabistuju historyju ŚMI sprabujuć pieratvaryć u tanny chajp i zbor danataŭ. Jany interpretavali moj post ledź nie jak prasicielstva— choć mnie nie patrebny padarunki. Mnie treba, kab tyja, chto najmaje ludziej, vykonvali ZAKON! <…> Raniej ja pracavała ŭ dziaržaŭnych ŚMI i śpiašajusia nahadać: žurnalist hučyć hanarova. <…> Ja — nie achviara. Ja samotnaja maci i śpiecyjalist, jakaja patrabuje bazavych i adekvatnych umoŭ. Na jakija ja, darečy, maju prava, i jakija prapisany ŭ Kanstytucyi. Tamu pierastańcie raspaŭsiudžvać fejki pra byłuju supracoŭnicu, jakaja maje patrebu ŭ padtrymcy». Moj kapitał — moj intelekt, dośvied i viedańnie zakona. I mienavita ich ja budu vykarystoŭvać, kab dapamahać inšym maci nie davać siabie ŭ biadu», — zajaviła Darja ŭ sacsietkach.

Jana taksama panarakała na nieprafiesijanalizm. Arhumientam było toje, što jaje fota ŭ milicejskaj formie, raźmieščanaje ŭ artykule i ŭziataje ź jaje sacsietak, nibyta było stvorana z dapamohaj niejrasietak jašče ŭ 2023 hodzie, a aŭtary materyjału pryniali jaho za sapraŭdnaje.

Adnak ŠI-hienieratary na toj momant nie byli zdolnyja stvarać takija jakasnyja vyjavy biez artefaktaŭ, i na realnaść fota pakazvajuć taksama śviatło, cieni i mnostva inšych detalaŭ.

Kamientary11

  • Znoú navałač!
    16.01.2026
    [Red. vydalena]
  • Hromkij zahołovok
    16.01.2026
    u opierativnoho sotrudnika khb jesť dokumienty prikrytija - ničieho siebie! Takoho byť nie možiet!
  • U jakim kirunku dalej raźvivacca
    16.01.2026
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach11

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach

Usie naviny →
Usie naviny

Ukrainskaja dziaŭčyna ŭ 2022 hodzie pačała vučyć biełaruskuju movu, a ciapier viadzie biełaruskamoŭny błoh15

25 studzienia prezidenty źbiarucca ŭ Vilni ŭšanavać pamiać Kastusia Kalinoŭskaha7

Biełaruska paviesiła karmušku dla ptušak za aknom. Hladzicie, chto da jaje prylacieŭ7

U Biełarusi chočuć istotna źmianić umovy lizinhu

«Biełarusy dastatkova mudryja, kab čakać». Sieviaryniec vystupiŭ u Vilni33

Na trochbakovaj sustrečy ŭ Abu-Dabi siońnia budzie abmiarkoŭvacca pytańnie terytoryj

Praź niekalki dzion pryjdzie adliha

Asudzili eks-načalnika śledčaha ŭpraŭleńnia Mahilova, jakomu KDB vyrabiła fejkavy pašpart «Novaj Biełarusi»8

Premjer Litvy pra pierajezd Cichanoŭskaj u Polšču: Nie baču ni vyhady, ni straty19

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach11

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić