Andrej Rasinski. Kadry44

Zvaŭkadaŭleny film

Karcina “Vaŭkadaŭ” Mikałaja Lebiedzieva stałasia pieršym kinarasčaravańniem hodu.

poster

Karcina “Vaŭkadaŭ” Mikałaja Lebiedzieva stałasia pieršym kinarasčaravańniem hodu.

Mikałaj Lebiedzieŭ – talenavity režyser, jaki vydatna prajaviŭ siabie na trymcieńnikach “Źmiainaja krynica” i “Pakłońnik” (jaki, darečy, zdymaŭsia ŭ Miensku). Paśla vajskova-imperskaje “Zorki”, zdavałasia, što Lebiedzieŭ reabilitujecca na “Vaŭkadavie”, tym bolej, što fantastyčnaje j žachlivaje – jahony kaniok. Film-fentezi pakutliva zdymaŭsia try hady, reklama, što składała ledźvie nie pałovu biudžetu, abiacała vabnoty…

Nia viercie, kali zašmat abiacajuć!

Vaŭkadaŭ z rodu Šerych Sabakaŭ pomścić złydniam, jakija źniščyli jahonuju viosku. U pracesie pomsty Vaŭkadaŭ viazie pryncesu da muža – i vyzvalaje śviet ad pryšeścia złoj bahini.

Nasamreč, siužet filmu, pavodle ramanu Maryi Siamionavaj, nadziva niaŭciamny j zabłytany. Lekary-Hendalfy, mahičnaja knižka jak ściłka, Žadoby ź Ludažerami…

Paproki, što dla razumieńnia karciny nieabchodna pračytać raman – adkidaju. Kino jość samastojnym mastactvam, a paśla filmu Lebiedzieva karcić abychodzić usie rasiejskaje fentezi za kilametr.

Mudrahielistyja razvahi pra “siamionaŭskich” bahoŭ upryhožvajucca rykami, chrypami j vyćciom (u henym asabliva vyłučajecca Nina Ŭsatava). Ni z puščy ni z pola źjaŭlajecca ŭsia ŭ biełym aktrysa Varlej, kab pavučać hieroja i lekavać jaho paraškom.

Karcina cikavaja tolki, kali padličvać štampy. Staražytnaść – z “Konana-barbara” i “Planety viedźmaŭ” (zabytaja pierabudovačnaja kazka), adsiečanaja ruka złydnia – z “Uładara piarścionkaŭ”, parassypanyja jabłyki – z Tarkoŭskaha i Daŭženki, most nad biezdaniu – z “Dazoraŭ”. A złaja bahinia čamuści nahadvaje Nacyjanalnuju biblijateku sa zvyčkami Meduzy Harhony.

Aktory – u tym liku j talenavitaja Aksana Akińšyna – pazirujuć, admysłovyja efekty – aničoha dzivosnaha. Spačuvańnie j ažyŭleńnie vyklikaje tolki Nielatučy Myš, napałovu kamputarny maleńki kažan.

Ale najbolšaje spačuvańnie – hledačam, jakija z navahodniaha baduna pryjduć na paparaściahnuty film.

Jakomu varta było b zastacca prosta reklamnym rolikam.

“Vaŭkadaŭ z rodu Šerych Sabakaŭ” (Vołkodav iz roda Sierych Psov)

Rasieja, 2006, kalarovy,136 chv.

Režyser: Mikałaj Lebiedzieŭ

Roli vykonvajuć: Alaksandar Bucharaŭ, Aksana Akińšyna, Ihar Piatrenka, Alaksandar Damaharaŭ, Natalla Varlej, Nina Ŭsatava, Juozas Budrajcis.

Žanr: Fentezi pavodle tvoru Maryi Siamionavaj

Adznaka: 3,5 (z 10)

Usie filmy

Kamientary4

Ciapier čytajuć

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy1

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy

Usie naviny →
Usie naviny

«Da hetaha času nie vieru, što vyžyŭ». Raspovied adzinaha vyžyłaha ŭ katastrofie samalota Air India, jaki raźbiŭsia ŭ Achmiedabadzie

Chłopca, jaki ŭ Lebiedzievaj beściŭ Jeŭropu, asudzili za ŭdzieł u pratestach i ŭchileńnie ad vojska6

Łukašenka zapatrabavaŭ ad vajskoŭcaŭ vynajści cud-mašynu dla baraćby z dronami9

Rasijanie zapuścili ŭ Biełarusi dziŭny miesiendžar — rehistracyja pa numary telefona, a voś vydalicca možna tolki kali dazvolać34

Džon Kienedzi i Robiert Kienedzi zhulajuć na kłubnym čempijanacie śvietu pa futbole ŭ ZŠA. Pryčym u adnoj kamandzie

Pałavoje vyśpiavańnie robicca ŭsio bolš rańnim, a psichałahičnaja darosłaść — poźniaj. I heta prablema4

Dziciačy centr, jaki admoviŭ dziaŭčynie ŭ pracaŭładkavańni za biełaruskuju movu, ułady pravieryli i znajšli parušeńni2

U Izraili 1 zahinuŭ, 40 paranienych ad iranskaj balistyki. Pačałasia treciaja chvala ŭdaraŭ pa Iranie11

«Hety fest nie tolki dla kajfu». Arhanizatary fiestyvalu Tutaka raskazali pra sioletnija płany i pierśpiektyvy10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy1

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić