Andrej Rasinski. Kadry

"Sachara" i "Ščaślivaja ličba Słevina"

Pryhodnicki film "Sachara" i kryminalnaja drama Poła MakHihana.


Sachara

Ščaślivaja ličba Słevina

BT, 22.05

Sachara (Sahara)

ZŠA - Hišpanija, 2005, kalarovy, 127 chv.

Režyser: Brek Ejsner

Roli vykonvajuć: Mećju MakKonachi, Styŭ Zan, Penelopa Kruz, Łamber Ŭiłsan, Hlin Turman, Dełroj Linda

Žanr: Pryhody

Adznaka: 5 (z 10)

«Sachara» — staroje dobraje pryhodnickaje kino, jakoje ni na što nie pretenduje, ale j nie prymusić hledača sumavać.

Dla pryhod nieabchodny tajny, skarby, pošuki, ekzatyčnyja krainy, vorahi (ziamnyja varyjanty cmokaŭ i Kaščejaŭ Bieśśmiarotnych), bojki, atrakcyjony z elementami ramantyčnaj historyi dy kamičnymi persanažami.

U karcinie «Sachara» ŭsie hetyja składniki majucca, źmiašanyja ŭ dobraj praporcyi, i harantujuć dźvie hadziny lohkaha adpačynku.

Padvodny archieolah Dyrk Pit (Mećju MakKonachi) šukaje amerykanski karabiel časoŭ Hramadzianskaj vajny 1861—1865 hh. u afrykanskaj pustyni (čaho karabiel zapłyŭ u pustyniu — niavažna). Adnačasova lekar Eva Rochas (Penelopa Kruz) sutykajecca z epidemijaj. Joj treba znajści krynicu atruty — i šlachi hierojaŭ sychodziacca.

Adrazu ŭzhadvajucca klasyčnyja «Indyjana Džonz» i «Raman z kamieniem», ale «Sachara» nie spakušajecca na čužyja laŭry: joj dastatkova svaich žanravych i prafesijna-roŭnych atrakcyjonaŭ.

Ucioki j bojki na katerach, złačynny zavod pa pierapracoŭcy taksyčnych adkidaŭ (Indyjana Džonz, Džejmz Bond i «Hrynpis» u adnym flakonie), patajemny šturm ciahnika na viarbludach, vybuchi, zołata ŭ bočkach. Stary samalot pieraŭtvarajecca ŭ jachtu na kołach — admysłova dla afrykanskich barchanaŭ (film zdymaŭsia ŭ Maroka), a pustynia aščervajecca sakretnymi lusterkami schavanaje fabryki.

Ramantyčnaja linija pamiž hierojami MakKonachi i Kruz ledźvie paznačanaja j nie pieraškadžaje atrakcyjonam (a ŭ bojkach lekarka nie sastupaje specyjalnamu ahientu).

Pryhoda idzie za pryhodaj, i «Sachara» — kino niasumnaje, žanrava-vytrymanaje j vidoviščnaje.

Dobry adpačynak dla ŭsioj siamji na vychadnyja.

NTV, 23.10

Ščaślivaja ličba Słevina (Lucky Number Slevin)

ZŠA, 2006, kalarovy, 109 chv.

Režyser: Poł MakHihan

Roli vykonvajuć: Džoš Hartnet, Brus Ŭilis, Morhan Frymen, Ben Kinhśli, Steńli Tučy, Lusi Lu, Oliver Devis

Žanr: Kryminalnaja drama

Adznaka: 7,5 (z 10)

Niebaraku Słevina prymajuć za źnikłaha siabra, jaki vinien mafii vialikija hrošy. U jakaści apłaty pazykaŭ Słevinu prapanujuć zabić syna adnaho z hanhsteraŭ…

Kryminalnaja drama Poła MakHihana ŭdała hraje na supiarečnaściach: kožny hieroj nia toj, kim zdajecca. Kiraŭnik niehrycianskaj mafii (Morhan Frymen) – vietlivy šachmatyst, jahony kankurent (Ben Kinhśli) – hanhster-rabin (!), a lehkadumnaja susiedka hieroja – medyčny ekspert i amatarka vyšukaŭ.

U hetaj kampanii Słevin (Džoš Hartnet) – zusim nie trahikamičny raściapa, jak možna było mierkavać. Niedarečnaści zavieršacca žorstkaj raspłataj – i tolki Brus Ŭilis (prafesijny kiler "Dobry sabaka") prademanstruje namioki na prabačeńnie.

Poł MakHihan viadomy hlučnym "Kisłotnym domam", ale ŭ hetaj karcinie režyser psychadeličnymi vymudrykami nie złoŭžyvaje. Usia ŭvaha – trapnym persanažam-maskam i ŭdałym siužetnym padstanoŭkam.

MakHihana paprakali, što jon nie taki mizantrop – jak Tarantyna, i nie taki humanist – jak Chičkok. Ale zabaŭlalnaje kino jon robić z hodnaściu.

Usie filmy

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam3

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Usie naviny →
Usie naviny

U Baranavičach na śniezie znajšli žyvoha kažana, choć dla ich ciapier nie siezon1

U Vilni małyja dzieci zamiežnikaŭ buduć chadzić tolki ŭ litoŭskamoŭnyja škoły. Ale dla biełaruskamoŭnaj himnazii zrobiać vyklučeńnie17

Tramp vystaviŭ Iranu ultymatum na fonie nabližeńnia da jaho bierahoŭ «vializnaj armady»11

Robiert Fica nazvaŭ chłuślivaj publikacyju, što jon nibyta kiepska vykazvaŭsia pra psichałahičny stan Trampa2

Tamara Ejdelman raschvaliła knihu Nasty Rahatko4

Pamior Anatol Sacharuša1

Try miesiacy tamu adbyŭsia moŭny skandał u šviejcarskim ciahniku. Ci byŭ chto pakarany?14

«Miesiačny płaciež paciahnie na 340 rubloŭ». Što budzie ŭ Biełarusi z mabilnym internetam?23

15 mietraŭ u dzień. Rasijskaja armija va Ukrainie ŭstanaviła antyrekord pa tempach prasoŭvańnia za 100 hadoŭ sučasnaj historyi vojnaŭ25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam3

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić