Ad pastucha da hałoŭnaha pastucha krainy: piać faktaŭ pra Leanida Anfimava
Siońnia Alaksandr Łukašenka pryznačyŭ novaha kiraŭnika Kamiteta dziaržkantrolu. Im staŭ 60-hadovy Leanid Anfimaŭ. «NN» prapanuje cikavyja fakty ź bijahrafii čynoŭnika.
Pracavaŭ pastuchom
Leanid Anfimaŭ naradziŭsia ŭ 1954 hodzie ŭ vioscy Sima Jurjeŭ-Polskaha rajona Uładzimirskaj vobłaści (Rasija). Kaža, što pačynaŭ pracavać pastuchom u vioscy. Sprava ŭ tym, što paśla 10 kłasa jon nie pastupiŭ va ŭniviersitet i źjechaŭ da babuli ŭ viosku, dzie treba byŭ pastuch. «Rabić było niama čaho, boŭtaŭsia na kanikułach. Paśviŭ 30 koniej i 20 žarabiataŭ», — raskazvaŭ Anfimaŭ.
Paśla pajšoŭ pracavać na zavod Hramadzianskaj avijacyi ŭ Minsku, byŭ elektramiechanikam.
Skončyŭ Politechničny instytut. «Nie tamu, što ja chacieŭ być mietałurham, ale moj adnakłaśnik uhavaryŭ pastupać razam. Skazaŭ mnie, što praź piać hadoŭ paśla raźmierkavańnia my staniem dyrektarami zavodaŭ», — raskazvaŭ sp.Anfimaŭ.
Pa raźmierkavańni jon trapiŭ na MAZ. Słužyŭ u vojsku aficeram u Marjinaj Horcy.
«Urešcie mianie zaprasili ŭ Zavodski rajkam partyi ŭ pramysłova-transpartny adździeł. Z hetaha i pačaŭsia karjerny ŭźlot», — raskazvaje Anfimaŭ.
Dalej była praca ŭ Minharvykankamie. Z krasavika 2006 Anfimaŭ — namieśnik kiraŭnika Administracyi prezidenta. U śniežni 2010 staŭ namieśnikam staršyni KDK.
Byŭ siabrom Hramadzianskaj partyi
U pačatku 1990-ch Leanid Anfimaŭ stajaŭ la vytokaŭ stvareńnia Hramadzianskaj partyi (jakaja ŭ budučyni pieraŭtvorycca ŭ AHP). Anfimaŭ, darečy, razam ź siońniašnim staršynioj Minabłvykankama Siamionam Šapira, uvachodziŭ u Nacyjanalny kamitet partyi.
Tahačasny sustaršynia Hramadzianskaj partyi Vasil Šłyndzikaŭ kaža: «Tolki dobraje mahu skazać. Čałaviek zaŭsiody byŭ pieradavych pohladaŭ. Jon rynačnik, libierał. Praŭda, ja ŭžo šmat hadoŭ ź im nie bačyŭsia i nie razmaŭlaŭ. Pry im Kamitet dziaržkantrolu nie pavinien pieraŭtvaracca ŭ zbroju suprać niaŭhodnych».
Darečy, kali Anfimaŭ uvajšoŭ u Hramadzianskuju partyju, jon užo pracavaŭ u Minharvykankamie. U toj čas jašče realna było sumiaščać siabroŭstva ŭ apazicyjnaj partyi i čynoŭnickuju pracu. «Ja nie pamiataju, kab jon pisaŭ zajavu na vychad, ci rabiŭ niejkija hučnyja zajavy. Chutčej za ŭsio, jon pa-raniejšamu ličycca siabrom AHP», — kaža sp.Šłyndzikaŭ.
Atrymaŭ učastak u Viaśnincy
Nie tak daŭno čynoŭnik atrymaŭ učastak dla budaŭnictva ŭ minskim elitnym mikrarajonie Viaśninka. Heta ŭsiaho za kiłamietr ad Drazdoŭ, na bierazie miascovaha vadaschovišča. Adnak budoŭlu jon pakul što nie pačynaŭ.
Pakul što siamja Anfimava žyvie ŭ trochpakajoŭcy na vulicy Kozyraŭskaj, niedaloka ad Červieńskaha rynku.
Žonka novaha staršyni KDK Viera Anfimava robić dabračynnyja achviaravańni na apieracyi dzieciam.
Pradkazvaŭ padzieńnie Amieryki
U 2011 hodzie, u samy razhar biełaruskaha valutnaha kryzisu, Leanid Anfimaŭ u prahramnaj publikacyi ŭ «Sovietskoj Biełoruśsii» pasprabavaŭ adkazać na hłabalnyja pytańni, što robicca ŭ suśvietnaj ekanomicy. Dla Anfimava było vidavočna, što ŭsie niehatyŭnyja tendencyi iduć z ZŠA. A ŭ procivahu staviŭsia azijacki aŭtarytarny kapitalizm kitajskaha kštałtu.
Anfimaŭ zaklikaŭ suśvietnuju supolnaść «nie dapuścić palityčny i ekanamičny kataklizm płanietarnaha maštabu, jaki vykliča padzieńnie Amieryki. Zachad hetaj impieryi ŭžo pačaŭsia», — vykazvaŭ mierkavańnie čynoŭnik.
Anfimaŭ paraŭnaŭ ZŠA z Rymskaj impieryjaj, Piersijaj, Załatoj Ardoj, Aŭstra-Vienhryjaj, Vielikabrytanijaj pačatku XX st. Pra SSSR jon ścipła zmaŭčaŭ.
Vudzić rybu z Łukašenkam?
Alaksandr Fiaduta ŭ adnym z artykułaŭ pra biełaruskuju čynoŭnickuju elitu padzialiŭsia historyjaj pra pośpiech Leanida Anfimava. Nibyta Łukašenka vudzić rybu z Anfimavym. «Ujavicie sabie, kolki važnych rečaŭ mohuć «pramaŭčać» pamiž saboj dvoje adnahodkaŭ, siedziačy na bierazie, dzie tolki jany — i ryba», — napisaŭ Fiaduta.
Praŭda, paćvierdzić takija źviestki niemahčyma.
-
Statkievič zmadelavaŭ padziei, što mohuć razharnucca ŭ Biełarusi ŭvosień
-
Litoŭski błohier paskardziŭsia, što «Naša Niva» niapravilna pierakazała jaho dyjałoh sa Sparyšam. Kamisija pa etycy stała na bok «NN»
-
Statkievič: U 1917 hodzie pryncyp «Vojna do pobiednoho kanca» ŭžo pryvioŭ Rasiju da nacyjanalnaj katastrofy
Ciapier čytajuć
«Što, hrochnuć dziaciej Cichanoŭskaj, kab źviarnuli ŭvahu na maju prablemu?» Jak tupy kamientar aktyvista Dzianisa Daškieviča stvaryŭ jamu prablemy ŭ Polščy
Kamientary